PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT
 
Školska godina:            Razred: Datum: __________
 
Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost
 
Nastavna oblast/tema: Književnost
 
Nastavna jedinica: «Lađarski put», Alija H. Dubočanin
 
Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................
                                ..............................................................................................................
                           b) OBRAZOVNI.......................................................................................
                                ..............................................................................................................
 
Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom
 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja
                        4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
                        5. Kombinovani čas
 
Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada
                                                  3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada
 
Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................
sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................
 
Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
                                       2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika
                                       3. Metode zasnovane na riječima : monološke
                                                                                                dijaloške
                                                                                                rad sa knjigom
 
 
SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
 
 
UVODNI DIO  (7 min):
 
U uvodnom dijelu časa prije čitanja pripovijetke, postaviti nekoliko kontrolnih pitanja.
 
1. Kako sve možemo podijeliti književna djela? (Na epska, lirska i dramska.)
2. Koja su to epska književna djela? (romani, pripovijetke, novele, bajke, crtice,, anegdote, zagonetke, pitalice, legende itd.)
3. Koja su to lirska književna djela? (epske, lirske i epsko-lirske pjesme)
4. Koja su to dramska književna djela? (tragedija, komedija i drama u užem smislu.)
 
 
GLAVNI DIO  (30 min):
 
U glavnom dijelu časa najaviti učenicima da će se upoznati sa još jednim bh. piscem i jednom njegovom pripovijetkom.
 
- Pročitati prvo učenicima kratku piščevu biografiju.
- Zatim pročitati izražajno čitavu pripovijetku «Lađarski put» i ispisati naslov  nastavne jedinice na tabli.
 
Pitanja za interpretaciju:
 
1. O čemu nam govori ova pripovijetka? (Sve učeničke odgovore na tabli bilježi dežurni «zapisničar».)
 
2. Šta bi, dakle, bila tema ove priče? (Tema priče bi bila jedan radni dan oca i njegovog sina na brodici.)
 
3. Da se podsjetimo šta je to tema neke priče ili pjesme? (Svako književno djelo govori o nečemu, a upravo to o čemu određeno djelo govori i nazivamo TEMOM.)
 
4. Temu moramo razlikovati od motiva. Šta je to motiv? (Motiv je najmanji dio književnog djela koji zadržava neko samostalno značenje u okviru same teme.)
 
5. Dakle, jednu temu se sastoji od više motiva (drugačije rečeno, tema se može razlagati na više motiva.)
 
shematski prikaz i izgled table:
 
 
 
                                                                                                                        TEMA                        
                MOTIVI
 
 
 
 
 
 
 
U ovoj priči imamo mnogo motiva. Međutim neki od njih su DINAMIČKI , a neki STATIČKI MOTIVI.
 
6. Da li neko zna koji su to DINAMIČKI MOTIVI? (To su aktivni motivi, motivi koji aktiviraju radnju neke priče, koji ubrzavaju tok radnje itd.)
 
DEFINICIJA: Dinamički motivi su motivi KRETANJA RADNJE. To su motivi koji radnju od uvoda vode ka raspletu. Svaki novi dinamički motiv je novi trenutak u razvoju događaja.
 
Shematski prikaz dinamičkih motiva i izgled table:
 
 
 
     uvod        1     2       3     4       5      6      7      8      9    10     11    12    13    14    15   16     17       rasplet (kraj)
 
            dinamički motivi                              
 
7. A kakvi su to onda STATIČKI MOTIVI? (To su oni motivi koji usporavaju tok radnje: pomoću tih motiva pisac najčešće izražava neka svoja SJEĆANJA,  SNOVE, IZRAŽAVA SVOJA RAZMIŠLJANJA itd.)
 
DEFINICIJA: Statički motivi su motivi kojima se zadržava kretanje radnje. Oni vraćaju pričanje radnje u prošlost i upoznaju nas sa onim što se već dogodilo. Sjećanje je, dakle, statički motiv. Opisi su također statički motivi. Statički motiv može biti i razmišljanje o nečemu,  pogotovo o nečemu što je prošlo.
 
Shematski prikaz statičkih motiva i izgled table:
 
 
 
     uvod        1     2       3     4       5      6      7      8      9    10     11    12    13    14    15   16     17       rasplet (kraj)
                                                                              opisivanje
                   vraćanje u prošlost (sjećanje)                                              prisjećanje nekih događaja iz djetinjstva
                                    dinamički motivi:                 statički motivi: 
 
8. Koji su to dijelovi u tekstu gdje je pisac upotrijebio statičke, a koji oni dijelovi gdje se okoristio dinamičkim motivima? (Rad na tekstu: učenici sami pronalaze statičke i dinamičke motive, a zapisničar ih ispisuje na tabli u formi teza.)
 
9. Kako otac i sin zarađuju za život? (Na težak i mukotrpan način.)
 
10. Znači riječ je o životu ljudi koji nisu bogati. To je jedna sugestivna i emocijama nabijena priča o životu običnih ljudi, napola siromašnih, koji svoju svakodnevnu koricu hljeba zarađuju teško i uz puno prolivenog znoja.)
 
11. Ali, šta mislite da li su oni sretni ili nesretni iako tako teško žive i teško rade? (Sretni su.)
 
12. Kako to možemo zaključiti? Nađite taj dio u tekstu. (Rad na tekstu: «Kad je veseo i kad nam je kuća puna, otac nije star. A najmlađi je bio onda kad je meni i sestri napravio mali čamčić. Lak. I pokretljiv. Možeš ga veslati jednom rukom. I jučer je otac bio mlađi. I on i majka su se smijali.»)
 
(Pitanja za detaljniju analizu ovog dijela teksta):
 
13. Zašto je otac izgledao mlađi u dječakovim očima u trenucima kada se smijao?
14. Kada se smijemo?
16. Da li nam je do smijeha kada u kući nemamo dovoljno hrane za svoje ukućane?
17. Šta znači kada kažemo da nam je kuća puna?
 
18. U priči ima jedno sjećanje koje puno govori o dječijem svijetu, o dječacima, njihovim željama, naročito o želji da se pokažu i vještim i hrabrim, pa makar zbog toga morali trpiti i fizičku bol. Pronađite taj dio u pripovijeci. (Rad na tekstu – dio u kojem se govori o pokušajima dječaka da uzjašu konja.)
 
19. Kako se završava ova pripovijetka? (Zajedničkim objedom oca i sina nakon napornog radnog dana.)
 
20. Od čega se sve sastoji njihovo jelo? (Navesti učenike da daju svoj vlastiti zaključak.)
 
21. Šta simbolizira HRANA u njihovim životima? (Navesti učenike da daju svoja mišljenja koja će zapisničar da ispiše na tabli u formi teza.)
 
 
ZAVRŠNI DIO  (8 min):
 
Jezičkostilske karakteristike:
 
22. Ova priča vrvi od brojnih stilskih figura. Koje su najbrojnije? (Epiteti, zatim poređenja, a imamo i jednu onomatopeju koja je vješto sakrivena u jednoj rečenici.)
 
23. Šta je to onomatopeja? (To je stilska figura u kojoj se oponašaju zvukovi iz prirode.)
 
24. Pokušajte pronaći tu jednu skrivenu onomatopeju u ovoj priči. (Rad na tekstu: «Bijele svjetlosne pjege pucaju mi u ušima.)
 
25. Zatražiti od učenika da izdvoje što je moguće više poređenja.
 
 
DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA
 
Za domaći rad zadati učenicima da iz  pripovijetke povade sve epitete zajedno sa imenskim riječima uz koje stoje.