PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT
Školska godina: Razred: Datum: __________
Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost
Nastavna oblast/tema: Književnost
Nastavna jedinica: «Knjiga o džungli», Radjard Kipling
Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b) OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................
Struktura 1. Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa novom građom
Tip časa 3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja
4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani čas
Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada
Nastavni objekti, 1. Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva ................
sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................
Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika
3. Metode zasnovane na riječima : monološke
dijaloške
rad sa knjigom
SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
UVODNI DIO (7 min):
U uvodnom dijelu časa ispričati ukratko o piscu, a potom postaviti učenicima nekoliko kontrolnih pitanja:
1. Kakva imamo književna djela? (U prozi, stihovima i drami.)
2. Šta spada u prozna djela?
3. Šta u stihovana?
4. Šta u dramska?
GLAVNI DIO (30 min):
U glavnom dijelu časa pročitati izražajno učenicima odlomak iz romana i pustiti ih da sami na trenutak porazmisle o njemu i iznesu svoje mišljenje koje dežurni zapisničar ispisuje na tabli.
1. Da li je neko od vas bio u džungli?
2. Da li znate šta je to džungla?
3. Ko živi u džungli? (Životinje.)
4. Da li je džungla opasna da bi se u njoj živjelo? (Jeste.)
5. Da li je opasna i za same životinje? (Jeste.)
6. Ko su glavni likovi ove priče? ( Dječak Mougli, pantera Bagira, tigar Šere Kan i medo Balu.)
7. Šta vam je neobično u ovoj priči? (U džungli, gdje žive samo životinje, živi i jedan DJEČAK.)
8. Kako je dječak dospio u džunglu? (Rad na tekstu: učenici sami lociraju taj dio teksta.)
9. Da li se spominju dječakovi roditelji? (Ne.)
10. Ko je dječaka othranio? (Vučija porodica.)
11. Šta je još neobično u ovom odlomku? Kako se životinje sporazumijevaju sa dječakom? (One pričaju kao i on.)
12. Da li i životinje osjećaju kao i dječak? (Da.)
13. Ljude dijelimo na dobre i opasne. Da li tako možemo podijeliti i ove naše životinje? (Možemo.)
14. Koje su dobre, a koje su zle? (Dobre su sve osim Šere Kana.)
15. Zašto je Šere Kan ponajviše mrzio dječaka? (Šere Kan je bio snažan i u džungli su ga se svi bojali. Mogli bismo reći da je on bio gospodar džungle. Dječak Mougli se bojao Šere Kana.)
16. Ali, šta mislite, da li se i Šere Kan bojao Mouglija? (Jest. Bojao se da će dječak jednog dana porasti i postati tako snažan, snažniji i od njega, te da će zavladati džunglom.)
17. Zbog čega dolazi do borbe između dječaka i tigra Šere Kana? (To je borba koja treba da odluči da li će dječak ostati među životinjama ili će ga Šere Kan protjerati u selo u kojem je rođen. ŠERE KAN JE REKAO DA NJEMU NIJE MJESTO MEĐU NJIMA, JER ON NIJE ŽIVOTINJA.)
18. I ko je pobijedio u toj borbi? (Dječak.)
è Za Šere Kana Borba je bila je simbol ponosa i prestiža, a za dječaka je borba i pobjeda bila simbol ODRASTANJA. U trenutku kada dječak nadmudruje i pobjeđuje strašnog Šere Kana, on zapravo postaje ZREO, ODRASTAO i spreman kako za život u džungli, među životinjama, tako i za život među ljudima.
19. Da li je dječak i nakon pobjede ostao sa svojim prijateljima, životinjama, u džungli? (Nije)
20. Šta ga je ponukalo da ipak ode u selo, među ljude? (Djevojčica koju je vidio kako sipa vodu.)
21. I šta je tada učinio? (Uzeo je njen ćup i pomogao joj.)
22. Da li se to on možda zaljubio?
23. Da li vi pomažete djevojčicama ili samo onoj koja vam se sviđa? Ili među vama, ne daj Bože, ima i onih koji uopšte ne pomažu djevojčicama (ne podignu im s poda knjigu ili olovku koja im je ispala, ne otvaraju im vrata da prve uđu u učionicu, ne izvlače im stolicu da bi sjele itd.)?
24. Da, da, ovaj naš mali Mougli se ZALJUBIO. On je odrastao u džungli među životinjama i nije naučen kako treba da se ponaša sa ljudima, ali s ovom djevojčicom je ipak znao šta treba da učini.
25. Kako je to on znao? (Vodila ga je LJUBAV.)
26. Je li neko od vas možda zaljubljen?
27. Ljubav je, dakle, lijepa strana ove priče.
28. Koje su još lijepe teme ove priče? Je li to PRIJATELJSTVO? (Jeste.)
29. Gdje se spominje prijateljstvo? Ko se za koga žrtvovao? (Rad na tekstu: Učenici pronalaze te dijelove u tekstu.)
30. Da li ste se i vi nekada žrtvovali za svoga druga ili drugaricu?
31. Treba li se žrtvovati za prijatelje?
(Treba.)
32. Treba li se žrtvovati za ljubav?
33. Koji je još bio razlog što je Mougli otišao da živi u selu sa ljudima? Da li bi on bio sasvim sretan da je ostao u džungli? Da li biste vi bili sretni u džungli sa životinjama (Ne biste.)
(naravno da ne bi. Bez obzira što je odrastao u džungli i stekao mnogo prijatelja, dječak se tu ne bi osjećao sasvim SVOJ, jer on je ipak ŠTA (ljudsko biće), ima potrebu da se druži sa ljudima, da voli i da bude voljen, da bude sa onima koji su mu slični izgledom prije svega, a zatim i potrebama, a navike, načine ponašanja i sl. On će već naučiti. Vidjeli smo, niko ga od životinja nije učio da se zaljubljuje, a čim je ugledao djevojčicu svojih godina, on je osjetio nešto, osjetio je privlačnost, sipmatije, ljubav. LJUDI NIKADA NE MOGU POSTATI ŽIVOTINJE I ŽIVOTINJE NIKADA NE MOGU POSTATI LJUDI. To što je pisac u ovojm romanu životinjama dao ljudske osobine /sposobnost da osjećaju, govore, razmišljaju/, učinio je zato da vama cijela priča bude interesantnija. Ali životinje su ipak životinje, a ljudi su ljudi. Ima ona narodna poslovica: “SVAKA PTICA SVOME JATU LETI”. )
34. Šta to znači? (To znači da svako biće traži sebi srodna bića. Tako kad biramo momka ili djevojku tražimo one koji su nam po nečemu slični /ne po svemu/; isto tako kada biramo prijatelje s kojima ćemo se družiti i sl.)
35. Pa je onda čudno što je naš junak Mougli ipak odlučio da živi sa sebi sličnim – sa ljudima? (Nije.)
36. Kako to prihvataju njegovi prijatelji? Da li i oni njegovu odluku smatraju ispravnom? (Da. Jer oni znaju da će se on među ljudima osjećati srećnijim i ispunjenijim.)
37. Da li su oni nesebični; da li su to pravi prijatelji? Jer, ne zaborabite, oni njegovim odlaskom gube pravog prijatelja? (Da to su pravi prijatelji. Pravi prijatelji su oni koji će nas podržati i onda kada ono što radimo ne znači veliku radost ili korist za njih.)
ZAVRŠNI DIO (8 min):
U završnom dijelu časa ponoviti sa učenicima najvažnije o pročitanom tekstu, izdiktirati najbitnije zaključke i još jednom pročitati odlomak (ovaj put to čine učenici svako za sebe).
DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA
Za domaći rad nacrtati borbu između Šere kana i Mouglija.