PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

 

Školska godina:            Razred:                Datum: __________

 

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

 

Nastavna oblast/tema: Gramatika

 

Nastavna jedinica: Dativ

 

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                                ..............................................................................................................

                           b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                                ..............................................................................................................

 

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                        4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                        5. Kombinovani čas

 

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                                  3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

 

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

 

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                       2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                       3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                               dijaloške

                                                                                                rad sa knjigom

 

 

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

 

 

UVODNI DIO  (7 min):

 

U uvodnom dijelu časa zapisati sljedeće primjere rečenica na tabli:

 

Vrana vrani očiju ne kopa.

Svaka ptica svome jatu leti.

Sit se gladnom ne vjeruje.

 

1. Kako se zovu ovakve poučne rečenice? (Narodne izreke ili poslovice.)

 

2. Možemo li u ovim narodnim izrekama pronaći riječi koje bismo dobili na pitanje kome? čemu?

 

3. Koje su to? Podvucimo ih! (vrani, jatu, gladnom.)

 

4. Kome vrana očiju ne kopa? (vrani.)

 

5. Čemu svaka ptica leti? (svome jatu.)

 

6. Kome se sit ne vjeruje? (gladnome.)

 

DAKLE, DOBILI SMO ODGOVOR NA PITANJE KOME? ČEMU?

 

7. Kako se zove padež koji odgovara na ova pitanja? (DATIV.)

 

Danas ćemo detaljnije učiti o dativu. Zapišimo naslov.

Ispisati naslov nastavne jedinice na tabli.

 

 

GLAVNI DIO  (30 min):

 

U glavnom dijelu postaviti učenicima sljedeća kontrolna pitanja:

 

8.  Koliko ukupno u našem jeziku imamo padeža? (7)

 

9. Nabrojimo ih zajedno! I padeže i padežna pitanja!

 

10. Koji je dativ po redu? (treći padež.)

 

11. A kako smo podijelili padeže? (Na zavisne i nezavisne.)

 

12. Kojoj grupi pripada dativ? (Zavisnim padežima.)

 

ZAPISATI: Dativ pripada grupi zavisnih padeža.

 

 

ZNAČENJE DATIVA:

 

1

 

13. Vratimo se na padežna pitanja: kome? čemu? Sada ćemo malo da se poigramo.

 

(UZMITE NEŠTO OD SVOGA PRIBORA: SVESKU, PERNICU OLOVKU I SL. I NAJPRIJE ODLUČITE KOME ĆETE TO POKLONITI. DA VIDIMO, KOME POKLANJATE, ODNOSNO DAJETE POKLON? KOME STE NAMIJENILI POKLON? ODNESITE GA I DAJTE ONOME KOME JE NAMIJENJEN.)

 

Dakle, ja sam vas pitao kome poklanjate, odnosno namjenjujete poklon, a vi ste odgovorili u dativu.

 

14. Šta onda možemo zaključiti? Kakvo značenje može dativ imati u rečenici? (Može imati značenje NAMJENE.)

 

DEFINICIJA: Dativ može u rečenici imati značenje NAMJENE.

 

 

 

 

 

2

 

Ispisati sljedeće primjere na tabli:

 

Vratio sam se svojoj kući.            (Čemu sam se vratio? – KUĆI)

Pružio je ruku prema Alenu.             (Kome je pružio ruku? – ALENU)

 

Sada ćemo da napravimo još jednu malu igru:

 

SADA ĆETE IĆI JEDNI DRUGOME U GOSTE. ALI, SVI MORATE PROĆI PORED MENE. PRVI UČENIK KREĆE. SUSREĆEM GA I PITAM: «GDJE SI TI POŠAO?» ODGOVOR: «DRUGU/DRUGARICI».

 

Dkle, kada hoćete da kažete gdje idete vi odgovorite u... kojem padežu? (U dativu.)

 

15. Pa prema tome, kakvo značenje dativ još ima? (Ima značenje CILJA.)

 

DEFINICIJA: Dativ u rečenici može imati i značenje CILJA.

 

 

Kada dativ označava pravac kretanja ili cilja uz njega  mogu stajati dva prijedloga (KA, PREMA).

 

Npr.     Otišao je prema Domu zdravlja.

 

16. Možemo li istu rečenicu reći, ali da umjesto «prema» bude prijedlog «ka»? (Možemo.)

 

Npr.     Otišao je ka Domu zdravlja.

 

 

 

Dakle, da zaključimo:

 

Dativ je treći padež. On ima pitanja kome? čemu?

Njegova osnovna značenja su:

 

a) značenje namjene (označava kome je nešto namijenjeno)

b) značenje cilja (označava krajnji cilj ili tačku nečijeg kretanja i sl.)

 

 

 

SLUŽBA DATIVA:

 

Napišite sljedeću rečenicu:

 

Nismo platili trgovcu. (dalji objekat)

Išli su prema kući.    (POM)

 

DEFINICIJA: Dativ u rečenici može imati različite službe, ali najčeće je u službi DALJEG OBJEKTA i PRILOŠKE ODREDBE.

 

 

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

 

U završnom dijelu časa provježbati sa učenicima na primjerima prepoznavanje dativa u rečenici.

 

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

 

Za domaći rad: napisati deset rečenica gdje će biti zastupljen dativ.