Naslovna
Nastavne pripreme za razrednu nastavu
Nastavne pripreme za peti razred
=> Akcenat
=> Akuzativ
=> Basta sljezove boje
=> Dativ
=> Deklinacija
=> Dodaci u recenici
=> Eksterijer
=> Enterijer
=> Genitiv
=> Glasovi bosanskog jezika
=> Glavni dijelovi recenice
=> Gramaticke osobine imenica
=> Instrumental
=> Izvjestaj kao oblik pisane forme
=> Knjiga o dzungli
=> Komparacija pridjeva
=> Ladjarski put
=> Licni identitet
Nastavne pripreme za sesti razred
Nastavne pripreme za sedmi razred
Nastavne pripremen za osmi razred
Nastavne pripreme za srednju skolu
Metodika i pedagogija
Inkluzija
Nasilje nad i medju djecom
Interaktivno ucenje
Strucni radovi
F0RUM
Kontakti
VIJESTI IZ KULTURE
 

Akcenat

 

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

 

Školska godina:            Razred:                 Datum: __________

 

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

 

Nastavna oblast/tema: Gramatika

 

Nastavna jedinica: Akcenat/naglasak

 

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                                ..............................................................................................................

                           b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                                ..............................................................................................................

 

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                        4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                        5. Kombinovani čas

 

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                                  3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

 

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

 

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                       2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                       3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                                    dijaloške

                                                                                                rad sa knjigom

 

 

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

 

 

UVODNI DIO  (7 min):

 

U uvodnom dijelu časa sa učenicima ponoviti već usvojeno znanje o glasovima, slogovima i riječima.

Kontrolna pitanja:

 

1. Koja je najmanja jezička jedinica koja nema samostalnog značenja? (Glas.)

2. Koliko bosanski jezik ima glasova? (30)

3. Kako se oni dijele? (Na samoglasnike, na suglasnike i na glasnike)

4. Šta dobivamo udruživanjem glasova u veće jezičke cjeline? (Riječ)

5. Kako se riječi mogu rastaviti? (Na slogove)

6. Šta nastaje udruživanjem riječi u veće cjeline? (Rečenice)

7. A udruživanjem rečenica? (Vezani tekst)

 

 

 

 

GLAVNI DIO  (30 min):

 

U glavnom dijelu časa navesti učenicima sljedeće primjere:

 

a) Jutros je Alen zakasnio na nastavu.

b) Alen je jutros zakasnio na nastavu.

c) Zakasnio je Alen jutros na nastavu.

d) Na nastavu je Alen jutros zakasnio.

 

8. Šta uočavate u ovim rečenicama? (One su kao što vidimo iste.)

9. Međutim, nešto u njima ipak nije isto. Šta? (Red riječi)

10. Da li neko zna kako se naziva ta jezička pojava kada obrnemo redoslijed riječi u rečenici? (Zove se INVERZIJA.)

 

DEFINICIJA:  INVERZIJA je pojava u kojoj dolazi do izmjene redoslijeda riječi.

 

11. Ali – zašto smo upotrijebili inverziju u ovim rečenicama? (Zato što određene riječi u njima želimo da posebno istaknemo.)

12. Šta smo istakli u prvoj rečenici? (jutros – istakli smo vrijeme kada je Alen zakasnio.)

13. Šta smo istakli u drugoj rečenici? (Alen – istakli smo ko je zakasnio.)

14. Šta smo istakli u trećoj rečenici? (zakasnio – istakli smo radnju, ono što se desilo.)

15. Šta smo istakli u četvrtoj rečenici? (na nastavu – istakli smo gdje je zakasnio.)

 

Znači, kada želimo nešto posebno da istaknemo (neku riječ od posebnog nam značaja u rečenici), a kada to činimo u pisanoj formi, onda to ostvarujemo pomoću inverzije.

 

16. Ali, kako ćemo navedene primjere rečenica naglasiti u govornoj formi (kada ih izgovorimo)? (U govoru se obično služimo jačinom i visinom glasa.) ç provježbati sa učenicima na praktičnim ortoepskim primjerima.

 (Nasvesti primjere tako što sve rečenice izgovaramo opuštenim, jednoličnim tonom glasa, a zatim naglašene riječi izgovaramo glasnije i višim tonom.)

 

ZAKLJUČAK: Riječi u govornom obliku naglašavamo jačinom i visinom glasa.

 

DEFINICIJA: U rečenici naglašavamo riječi koje želimo, riječi kojima izražavamo emocionalni stav, koje su nam po nečemu u rečenici najbitnije.

 

17. Šta smo, dakle, naučili na ovome času o naglasku ili akcentu?

 

DEFINICIJA: Akcenat/naglasak je svako isticanje riječi u rečenici ili sloga unutar same riječi. Zato postoje dvije vrste akcenata:

1) AKCENAT REČENICE i

2) AKCENAT RIJEČI.

 

(Mi smo na ovome času govorili samo o akcentu rečenice, tj. o naglašavanju pojedinih riječi unutar rečenice, dok ćemo o akcentima samih riječi učiti nešto kasnije.)

 

Bitno je još znati sljedeće: da postoje naglašene i nenaglašene riječi

 

18. Koje su to naglašene riječi u našim rečenicama? (jutros, Alen, zakasnio, nastavu)

19. A koje su nenaglašene? (je, u)

 

20. Kako izgovaramo nenaglašene riječi? (Izgovaramo ih zajedno s naglašenim kao jednu riječ.)

21. Pogledajmo na primjerima da vidimo u kojoj poziciji se nalaze  te nenaglašene riječi u rečenici. (Nalaze se IZA ili ISPRED naglašenih riječi.)

 

ZAKLJUČAK: U zavisnosti od toga da li se nalaze iza ili ispred naglašenih riječi, nenaglašene riječi dijelimo na:

1) ENKLITIKE (stoje iza naglašenih riječi:  jutros je) i

2) PROKLITIKE (stoje ispred naglašenih riječi: u školu).

 

(Dakle, enklitike i proklitike su riječi koje nemaju svoga akcenta, već sa riječima uz koje stoje čine jednu akcenatsku cjelinu.

 

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

 

U završnom dijelu časa sa učenicima ponoviti najvažnije zaključke i definicije i provjeriti nivo usvojenog znanja na još nekim primjerima iz udžbenika.

 

 

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

 

Rekao sam Amiru da obriše tablu. (U ovoj rečenici inverzijom naglasiti onoliko riječi koliko je to moguće.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Ukupan broj posjeta 315487 visitors (514978 hits) na ovooj stranici
This website was created for free with Own-Free-Website.com. Would you also like to have your own website?
Sign up for free