Glavni dijelovi recenice PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT Školska godina: Razred: Datum: __________ Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Nastavna oblast/tema: Gramatika Nastavna jedinica: Glavni dijelovi rečenice (subjekat i predikat) Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................ .............................................................................................................. b) OBRAZOVNI....................................................................................... .............................................................................................................. Struktura 1. Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa novom građom Tip časa 3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja 4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja 5. Kombinovani čas Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada 3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada Nastavni objekti, 1. Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva ................ sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ............................... Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje) 2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika 3. Metode zasnovane na riječima : monološke dijaloške rad sa knjigom SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA UVODNI DIO (7 min): U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima vrste riječi. 1. Koliko imamo vrsta riječi? (10) 2. Kako ih dijelimo? (Na promjenjive, nepromjenjive i polupromjenjive) 3. Koje su to promjenjive? (Imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli i neki brojevi.) 4. Koje su nepromjenjive? (Prijedlozi, veznici, uzvici, riječce i prilozi.) 5. Koje su polupromjenjive? (Brojevi i prilozi.) GLAVNI DIO (30 min): U glavnom dijelu časa reći učenicima da će naučiti šta je to predikat u rečenici, koja mu je služba i kakvi sve predikati mogu biti. IZGLED TABLE: ZNAČENJE I VRSTE PREDIKATA 1. Napisati primjere na tablu: a) Došljak je pogledao najprije Praporca. b) Na kraju ulice pojavio se dugonogi dječak. ANALIZA REČENICA: 6. Šta je došljak uradio? (POGLEDAO JE.) 7. Šta je uradio dugonogi dječak? (POJAVIO SE.) 8. Znači riječi je pogledao i pojavio se označavaju šta? (Radnju koju vrši došljak i dječak.) 9. Pa koju službu u rečenici imaju ove riječi? (Predikatsku.) DEFINICIJA: Predikati imaju svoje osnovno/leksičko značenje. Ono može biti iskazano glagolskim riječima. Npr. pogledao je, pojavio, se, čeka, otići će i sl. 10. Koje je leksičko značenje riječi pogledati? (Usmjeriti pogled na nekoga.) 11. Kakvo je značenje riječi pojaviti se? (Znači doći negdje.) - Pokušajte ove rečenice izreći bez predikata. a) Došljak...najprije...Praporca. b) Na kraju ulice...dugonogi dječak. 12. Šta možemo zaključiti iz ovih primjera? (DEFINICIJA: REČENICA NE MOŽE BITI BEZ PREDIKATA.) 2. Primjeri: a) Ulica lipa je vrlo stara. b) Tihe ulice su najopasnije. 13. Gdje su predikati u ovim rečenicama? (je stara, su najopasnije.) 14. Po čemu se ovi predikati razlikuju od prethodnih? Kojim riječima smo iskazali ove predikate? Da li glagolima? (Ne. Riječi koje ulaze u sastav ovih predikata su pomoćni glagoli i pridjevi.) 15. Da li pridjevi označavaju neku radnju? (Ne.) 16. Šta označavaju pridjevi? (Neku osobinu.) ZAKLJUČAK: Znači, i predikat može označavati neku osobinu. DEFINICIJA: Predikat je glavni rečenički član. Bez njega nema rečenice. On označava radnju koju vrši subjekat, stanje, u kojem se nalazi subjekat, zbivanje ili neku osobinu koja se odnosi na subjekat. PREDIKAT MOŽE ČINITI GLAGOL ILI BILO KOJA DRUGA VRSTA RIJEČI. S obzirom na to postoje dvije vrste predikata: 1. GLAGOLSKI predikat 2. NEGLAGOLSKI/IMENSKI predikat GLAGOLSKI je onaj predikat kojeg čini glagol. Osnovno/leksičko značenje glagolskog predikata iskazano je glagolom. NEGLAGOLSKI/IMENSKI/ je onaj predikat kojeg čini pomoćni glagol i neglagolska riječ (imenica, pridjev, broj i sl.). osnovno/leksičko značenje neglagolskog predikata iskazano je neglagolskim riječima. Primjeri:
Gledam u nebo.
Mi smo učenici. ZA VJEŽBU: IZ UDŽBENIKA PROVJEŽBATI NA PRIMJERIMA. SUBJEKAT Subjekat u rečenici Primjeri: Moj otac je stavio na glavu crvenu kapu. Voz je ulazio u stanicu velikom brzinom. Ovdje imamo, kao što vidimo, dvije rečenice. Hajdemo da u njima prvo pronađemo članove koje smo već naučili, tj. predikate. 17. Koji su predikati u ovoj rečenici? (je stavio, je ulazio.) 18. A zapitajmo se sada ko vrši radnju navedenih predikata? O kome/ o čemu se u rečenici govori? (otac, voz.) DEFINICIJA: Dakle, SUBJEKAT je riječ o kojoj se govori u rečenici. Vrste subjekata: 1. SADRŽANI/SKRIVENI SUBJEKAT Subjekat u rečenici ne mora biti uvijek izrečen. To najbolje možemo vidjeti iz primjera sljedećih rečenica:
DEFINICIJA: Subjekti u ovim rečenicama su JA i TI, tj, oni su su sadržani u 1. i 2. licu jednine. Ovakvi subjekti zovu se SADRŽANI ILI SKRIVENI SUBJEKTI. 2. IZOSTAVLJENI SUBJEKAT Te nove kuće potpuno odgovaraju Ulici lipa. Male su kao i ulica, prijatne, tihe... 19. Šta je subjekat u prvoj rečenici? (Kuće.) Sasvim nam je jasno da je subjekat i u drugoj rečenici isti, dakle, kuće. Mungos ih je mjerio mrkim pogledima. Izgleda, šutnju je shvatio na svoj način. 20. Ko je shvatio šutnju? (On. Mungos.) DEFINICIJA: Ako u jednoj rečenici nema subjekta, a može se odrediti na osnovu prethodne rečenice, takav subjekat zove se IZOSTAVLJENI SUBJEKAT. Ovaj subjekat je u 3. licu jednine ili množine. 3. REČENICA SA VIŠE SUBJEKATA Na Alkibijadovoj ogradi okupila se cijela ulica i Praporac, i Veslonožac, i Latica, i Cvrkutalo, i Šapica. 21. Ko se sve to okupio na ogradi? (Okupila se cijela ulica, Praporac, Veslonožac, Latica, Cvrkutalo i Šapica.) 22. Šta iz ovoga možemo zaključiti? (Da su sve ove riječi u rečenici subjekti.) DEFINICIJA: Rečenica može imati više subjekata. 4. REČENICE BEZ SUBJEKATA Na prvom času smo naučili da rečenica ne može biti bez predikata i da je on osnovni rečenički član. A da li rečenica može biti bez subjekta i da ga nikako nije moguće odrediti? Primjeri: U ulici je bilo tiho. (Šta je bilo tiho?) Cijelu noć je grmilo i sijevalo. (Šta?) Ovdje je hladno. (Šta?) DEFINICIJA: Postoje rečenice koje nemaju subjekta. U njima predikat nije otvorio mjesto subjektu. Takve rečenice zovemo REČENICE BEZ SUBJEKTA. 5. SUBJEKATSKE REČENICE 23. Šta sve u rečenici može biti subjekat? Kiše nikako da prestanu. (Subjekat je jedna riječ.) Šest učenika je odsutno sa nastave. (Subjekat čine dvije riječi – sintagma.) 24. Na koja smo pitanja dobili ove subjekte? (Na pitanja K ili ŠTA. To je NOMINATIV.) DEFINICIJA: Subjekat je u rečenici u nominativu i dobijamo ga na pitanje KO? ŠTA/ŠTO?
Ko dobro uradi zadaću, / dobit će peticu. (KO će dobiti peticu?)
Šta god uradiš, / pogrešno je. (ŠTA je pogrešno?) DEFINICIJA: Ponekad se subjekat može iskazati i cijelom rečenicom. Rečenica koja se odnosi kao subjekat prema nekoj drugoj rečenici, naziva se SUBJEKATSKA REČENICA. SUBJEKAT SE ZNAČI MOŽE ISKAZATI: a) jednom riječi b) grupom riječi (sintagmom) c) cijelom rečenicom ZAVRŠNI DIO (8 min): U završnom dijelu provježbati sa učenicima na primjerima iz udžbenika nivo usvojenog znanja o predikatu i subjektu. DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA Izdiktirati učenicima nekoliko rečenica i zadati im zadatak da u njima pronađu subjekat i predikat.
|
