Gramaticke osobine imenica PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT Školska godina: Razred: Datum: __________ Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Nastavna oblast/tema: Gramatika Nastavna jedinica: Gramatičke osobine imenica Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................ .............................................................................................................. b) OBRAZOVNI....................................................................................... .............................................................................................................. Struktura 1. Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa novom građom Tip časa 3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja 4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja 5. Kombinovani čas Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada 3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada Nastavni objekti, 1. Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva ................ sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ............................... Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje) 2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika 3. Metode zasnovane na riječima : monološke dijaloške rad sa knjigom SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA UVODNI DIO (7 min): U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima sve što su dosada naučili o imenicama: 1. U koju vrstu riječi spadaju imenice? 2. Kako se sve mogu podijeliti imenice? 3. Koje su to vlastite, a koje zajedničke imenice? 4. Kako se mogu podijeliti zajedničke imenice? 5. Kakve su to zbirne, a kakve gradivne imenice? 6. Kakva je razlika između apstraktnih i konkretnih imenica? GLAVNI DIO (30 min): U glavnom dijelu najaviti nastavnu jedinicu i ispisati njen naslov na tabli. Rekli smo da imenice spadaju u promjenjivu vrstu riječi, što znači da one moraju imati i određene gramatičke osobine pomoću kojih mijenjaju svoj oblik. DEFINICIJA: Gramatičke osobine imenica su ROD, BROJ I PADEŽ. ROD IMENICA Napisati na tabli sljedeće primjere rečenica: Otac gleda kroz prozor. Dijete je izgubilo dugme. Majka čita knjigu. 7. Da li neko zna koliko imamo rodova? (3) 8. Koja su to tri roda koja imamo u našem jeziku? (Muški, ženski i srednji rod.) 9. Šta možemo reći; koje su to imenice muškog roda? (Imenice muškog roda su sve one imenice koje označavaju bića muškog spola: brat, nastavnik, rudar... ç IZDIKTIRATI) 10. A koje su imenice ženskog roda? (Sve one koje označavaju bića ženskog spola: majka, žena, djevojka, mačka, krava... ç IZDIKTIRATI.) 11. A imenice srednjeg roda? (To su imenice koje označavaju mlada bića: pile, dijete, janje, mače, pače... ç IZDIKTIRATI.) 12. Rod može biti PRIRODNI i GRAMATIČKI. DEFINICIJA: Imenice koje označavaju nešto živo, a koje imaju određeni rod po svojoj prirodi onoga što označavaju imaju PRIRODNI ROD. DEFINICIJA: Imenice koje označavaju nešto neživo kao i imenice srednjeg roda koje označavaju živa bića imaju GRAMATIČKI ROD. DEFINICIJA: U određivanju rodova mogu nam poslužiti i pokazne zamjenice, pa tako: za muški rod: TAJ čovjek, za srednji rod: TO dijete, za ženski rod: TA žena. ZADACI ZA VJEŽBU: Razvrstajte sljedeće imenice prema rodu: Sunce, uže, duhan, djetinjstvo, kadija, doba, kći, mlijeko, Neven, omladina, auto, Dinka, aga, kost. duhan, kadija, Neven, kći, Dinka, kost Sunce, uže, djetinjstvo, aga doba, mlijeko, auto, omladina Imenicama iz prethodnog zadatka odredite prirodni ili gramatički rod.
kadija, Neven, aga, kći, Dinka duhan, kost, Sunce, uže, djetinjstvo, doba, mlijeko, auto, omladina BROJ IMENICA Napisati na tabli sljedeće primjere: Učenik je stigao na čas. JEDNINA/SINGULAR Učenici su stigli na časove. MNOŽINA/PLURAL 13. Šta označava jednina imenica? (Označava da je se radi o jedinki, jednom predmet, pojavi itd.: sestra, zora, otac, olovka... ç IZDIKTIRATI.) 14. A šta označava množina imenica? (Množina imenica označava više predmeta, bića ili pojava: sestre, zore, očevi, olovke... ç IZDIKTIRATI.) DEFINICIJA: Većina imenica u bosanskome jeziku ima posebne oblike za oba broja (i jedninu i množinu). Međutim neke imenice imaju samo oblik za jedninu i takve imenice zovemo SINGULARIA TANTUM, a neke imaju samo oblik za množinu i zovemo ih PLURALIA TANTUM. IMENICE KOJE IMAJU SAMO JEDNINU: - VLASTITE IMENICE: Amina, Bosna, Sarajevo, Drina, Evropa... - ZBIRNE IMENICE: lišće, pruće, djeca, dugmad... - GRADIVNE IMENICE: brašno, ulje, nafta, zlato... IMENICE KOJE IMAJU SAMO MNOŽINU: - NEKE VLASTITE IMENICE: Podlugovi, Vinkovci, Zavidovići, Prokosovići... - ZAJEDNIČKE IMENICE SASTAVLJENE IZ DIJELOVA: vrata, makaze, leđa, naočari, prsa, kola... ZADACI ZA VJEŽBU: Jednom linijom podvuci imenice koje znače jedninu, a sa dvije imenice koje znače množinu: jednina: množina: Osman Grude voda grudi zdravlje Čanići smijeh pantalone šećer PADEŽ IMENICA Navesti primjer iz udžbenika: Sestra čita knjigu. Kupila sam sestri poklon. Ne budi me, sestro, rano. Od sestre sam posudila sat. Sa sestrom uvijek šetam. Sestru često posjećujem. O sestri često razmišljam. 15. Koja je riječ istaknuta u ovim rečenicama? (Imenica «sestra».) 16. U čemu se razlikuju ove riječi? (Razlikuju se po obliku, a njihov oblik zavisi od padeža u kojem se nalaze.) 17. Da li neko zna koliko u našem jeziku imamo padeža? (7) 18. Nabrojite ih prema njihovom redoslijedu: N sestr-a (ko-što?) G sestr-e (koga-čega?) D sestr-i (kome-čemu?) A sestr-u (koga-čega?) V sestr-o (hej!ej!) I (sa) sestr-om (s kim-s čim?) L (o) sestr-i (o kome- o čemu?) 19. Ovdje imamo osnovu riječi i određene nastavke? Koja je osnova, a koji nastavci? Osnova: sestr- Nastavci: -a, -e, -i, -u, -o, -om, -i. 20. Šta možemo primjetiti u navedenim primjerima rečenica? (Možemo vidjeti da je imenica sestra upotrijebljena u svakoj rečenici u različitom obliku.) DEFINICIJA: Promjene oblika riječi nazivaju se PADEŽI. Imenice se mijenjaju po padežima. Promjena po padežima naziva se DEKLINACIJA. ZAVRŠNI DIO (8 min): U završnom dijelu časa ponoviti sa učenicima sve najvažnije o gramatičkim osobinama imenica. Vježbati na primjerima iz udžbenika. DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA
|
