PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

 

Školska godina:            Razred: Datum: __________

 

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

 

Nastavna oblast/tema: Kultura izražavanja

 

Nastavna jedinica: Ivještaj kao oblik pismane forme

 

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                                ..............................................................................................................

                           b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                                ..............................................................................................................

 

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                        4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                        5. Kombinovani čas

 

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                                  3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

 

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

 

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                       2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                       3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                               dijaloške

                                                                                                rad sa knjigom

 

 

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

 

 

UVODNI DIO  (7 min):

 

U uvodnom dijelu časa pročitati učenicima jedan novinski izvještaj sa neke sportske manifestacije, nakon toga vijest o vremenskoj prognozi, a zatim dio neke pripovijetke i navesti ih da razmisle i kažu u čemu je razlika između ova tri teksta.

 

 

GLAVNI DIO  (30 min):

 

Najaviti nastavnu jedinicu, ispisati njen naslov na tabli, a zatim najaviti i pismenu vježbu za sljedeći čas.

 

1. Šta mislite šta je to izvještavanje? (To je način na koji usmenim ili pismenim putem prenosimo određene informacije slušaocima ili čitaocima o nekom događaju.)

 

DEFINICIJA: Izvještavanje se, dakle, zasniva na zapažanju pojava iz svih oblasti ljudskog života i davanju informacija o tim zapažanjima.

Izvještaj je niz podataka o nekom predmetu. On se piše s određenim ciljem: da nekoga tačno obavijstimo o nekom predmetu.

 

3. Kakav izvještaj može biti? Pročitati učenicima ponovo sportski izvještaj i neki kraći izvještaj. (Izvještaj može biti DUŽI ili KRAĆI.)

 

4. Da li se izvještaj piše o onome što se već dogodilo ili što tek treba da se dogodi? (IZVJEŠTAJ SE UVIJEK PIŠE O ONOME ŠTO SE VEĆ DOGODILO.)

 

5. Da li neko zna kako se zove najkraći oblik izvještaja? (Najkraći oblik izvještavaja naziva se VIJEST.)

 

Pročitati ponovo vremensku prognozu.

 

6. Da li se ovo što se navodi u ovoj informaciji već dogodilo ili će se tek dogoditi? (Tek će se dogoditi.)

 

7. Zna li neko kako se zove takva vrsta prenošenja informacija? (To je OBAVIJEST ili OBAVJEŠTENJE.)

 

Kad smo govorili o opisivanju, sjećate se, da smo spominjali objektivni i subjektivni opis.

 

8. Šta smo rekli, šta je to objektivni, a šta subjektivni opis? (Učenici daju odgovore.)

 

9. Međutim, ono što je posebno važno za izvještavanje da u njemu nema mjesta za subjektivnost, u njemu, dakle, nema ličnog stava, niti nekog emocionalnog pričanja, već se samo iznose činjenice.

 

BITNE OSOBINE IZVJEŠTAJA SU:

 

1) TAČNOST,

2) JASNOST,

3) SAŽETOST (KRATKOĆA)

 

Kako ćemo to postići:

 

Tačnost se postiže time što se iznose pouzdani i provjereni podaci o čemu se informira.

 

Jasnost se postiže time što se iznose lako shvatljive informacije i to preciznim i razumljivim riječima.

 

Sažetost (kratkoća) se postiže na taj način što se iznose samo važni/bitni podaci, nema emocija, poetskih riječi, stilskih figura. Dakle, iznosi se samo ono što je bitno.

 

Onaj ko daje informaciju, usmenu ili pismenu, čini to s namjerom da oni koji je slušaju ili čitaju budu o nečemu u potpunosti informirani. Zato svaki oblik informiranja mora da sadrži samo to što se njim želi reći. Odnosno, mora odgovoriti na sljedeća pitanja:

 

KO? ŠTA? KADA? GDJE? KAKO? ZAŠTO?

 

 

IZVJEŠTAVANJE

 

 

 

 

                                               kraće                                        duže

                                              VIJEST                                IZVJEŠTAJ

 

                                   

OSOBINE

 

tačnost

jasnost

sažetost (kratkoća)

 

PITANJA

 

ko?

šta?

kada?

gdje?

kako?

zašto?

 

 

10. Da li ste vi u školi ikada čuli kakav izvještaj, da li vam je neko nekada pročitao kakav izvještaj? (Pa naravno, imamo školske izvještaje vezano za obilježavanje sportskih takmičenja, priredbi itd.)

 

 

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

 

VAŽNO: IZVJEŠTAJ NEMA EMOCIONALNOG STAVA, NEMA SLIKOVITOSTI, NEMA ELEMENATA PJESNIČKIH RIJEČI I IZRAZA.

 

U završnom dijelu ponoviti najvažnije o izvještavanju kao obliku pismene i usmene forme i zatim učenicima pročitati iz udžbenika tekst Izvještaj sa utakmice, i zadati im da sami odgovore na pitanja uz taj tekst.

 

TEME ZA PISMENU VJEŽBU:

 

1. IZVJEŠTAJ SA ŠKOLSKE PRIREDBE

2. IZVJEŠTAJ SA TAKMIČENJA MLADIH FIZIČARA

3. IZVJEŠTAJ SA FUDBALSKE UTAKMICE

4. IZVJEŠTAJ SA NOVOGODIŠNJE PRIREDBE U ŠKOLI

 

 

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA