Naslovna
Nastavne pripreme za razrednu nastavu
Nastavne pripreme za peti razred
=> Akcenat
=> Akuzativ
=> Basta sljezove boje
=> Dativ
=> Deklinacija
=> Dodaci u recenici
=> Eksterijer
=> Enterijer
=> Genitiv
=> Glasovi bosanskog jezika
=> Glavni dijelovi recenice
=> Gramaticke osobine imenica
=> Instrumental
=> Izvjestaj kao oblik pisane forme
=> Knjiga o dzungli
=> Komparacija pridjeva
=> Ladjarski put
=> Licni identitet
Nastavne pripreme za sesti razred
Nastavne pripreme za sedmi razred
Nastavne pripremen za osmi razred
Nastavne pripreme za srednju skolu
Metodika i pedagogija
Inkluzija
Nasilje nad i medju djecom
Interaktivno ucenje
Strucni radovi
F0RUM
Kontakti
VIJESTI IZ KULTURE
 

Akcenat

 

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

 

Školska godina:            Razred:                 Datum: __________

 

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

 

Nastavna oblast/tema: Gramatika

 

Nastavna jedinica: Akcenat/naglasak

 

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                                ..............................................................................................................

                           b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                                ..............................................................................................................

 

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                        4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                        5. Kombinovani čas

 

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                                  3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

 

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

 

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                       2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                       3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                                    dijaloške

                                                                                                rad sa knjigom

 

 

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

 

 

UVODNI DIO  (7 min):

 

U uvodnom dijelu časa sa učenicima ponoviti već usvojeno znanje o glasovima, slogovima i riječima.

Kontrolna pitanja:

 

1. Koja je najmanja jezička jedinica koja nema samostalnog značenja? (Glas.)

2. Koliko bosanski jezik ima glasova? (30)

3. Kako se oni dijele? (Na samoglasnike, na suglasnike i na glasnike)

4. Šta dobivamo udruživanjem glasova u veće jezičke cjeline? (Riječ)

5. Kako se riječi mogu rastaviti? (Na slogove)

6. Šta nastaje udruživanjem riječi u veće cjeline? (Rečenice)

7. A udruživanjem rečenica? (Vezani tekst)

 

 

 

 

GLAVNI DIO  (30 min):

 

U glavnom dijelu časa navesti učenicima sljedeće primjere:

 

a) Jutros je Alen zakasnio na nastavu.

b) Alen je jutros zakasnio na nastavu.

c) Zakasnio je Alen jutros na nastavu.

d) Na nastavu je Alen jutros zakasnio.

 

8. Šta uočavate u ovim rečenicama? (One su kao što vidimo iste.)

9. Međutim, nešto u njima ipak nije isto. Šta? (Red riječi)

10. Da li neko zna kako se naziva ta jezička pojava kada obrnemo redoslijed riječi u rečenici? (Zove se INVERZIJA.)

 

DEFINICIJA:  INVERZIJA je pojava u kojoj dolazi do izmjene redoslijeda riječi.

 

11. Ali – zašto smo upotrijebili inverziju u ovim rečenicama? (Zato što određene riječi u njima želimo da posebno istaknemo.)

12. Šta smo istakli u prvoj rečenici? (jutros – istakli smo vrijeme kada je Alen zakasnio.)

13. Šta smo istakli u drugoj rečenici? (Alen – istakli smo ko je zakasnio.)

14. Šta smo istakli u trećoj rečenici? (zakasnio – istakli smo radnju, ono što se desilo.)

15. Šta smo istakli u četvrtoj rečenici? (na nastavu – istakli smo gdje je zakasnio.)

 

Znači, kada želimo nešto posebno da istaknemo (neku riječ od posebnog nam značaja u rečenici), a kada to činimo u pisanoj formi, onda to ostvarujemo pomoću inverzije.

 

16. Ali, kako ćemo navedene primjere rečenica naglasiti u govornoj formi (kada ih izgovorimo)? (U govoru se obično služimo jačinom i visinom glasa.) ç provježbati sa učenicima na praktičnim ortoepskim primjerima.

 (Nasvesti primjere tako što sve rečenice izgovaramo opuštenim, jednoličnim tonom glasa, a zatim naglašene riječi izgovaramo glasnije i višim tonom.)

 

ZAKLJUČAK: Riječi u govornom obliku naglašavamo jačinom i visinom glasa.

 

DEFINICIJA: U rečenici naglašavamo riječi koje želimo, riječi kojima izražavamo emocionalni stav, koje su nam po nečemu u rečenici najbitnije.

 

17. Šta smo, dakle, naučili na ovome času o naglasku ili akcentu?

 

DEFINICIJA: Akcenat/naglasak je svako isticanje riječi u rečenici ili sloga unutar same riječi. Zato postoje dvije vrste akcenata:

1) AKCENAT REČENICE i

2) AKCENAT RIJEČI.

 

(Mi smo na ovome času govorili samo o akcentu rečenice, tj. o naglašavanju pojedinih riječi unutar rečenice, dok ćemo o akcentima samih riječi učiti nešto kasnije.)

 

Bitno je još znati sljedeće: da postoje naglašene i nenaglašene riječi

 

18. Koje su to naglašene riječi u našim rečenicama? (jutros, Alen, zakasnio, nastavu)

19. A koje su nenaglašene? (je, u)

 

20. Kako izgovaramo nenaglašene riječi? (Izgovaramo ih zajedno s naglašenim kao jednu riječ.)

21. Pogledajmo na primjerima da vidimo u kojoj poziciji se nalaze  te nenaglašene riječi u rečenici. (Nalaze se IZA ili ISPRED naglašenih riječi.)

 

ZAKLJUČAK: U zavisnosti od toga da li se nalaze iza ili ispred naglašenih riječi, nenaglašene riječi dijelimo na:

1) ENKLITIKE (stoje iza naglašenih riječi:  jutros je) i

2) PROKLITIKE (stoje ispred naglašenih riječi: u školu).

 

(Dakle, enklitike i proklitike su riječi koje nemaju svoga akcenta, već sa riječima uz koje stoje čine jednu akcenatsku cjelinu.

 

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

 

U završnom dijelu časa sa učenicima ponoviti najvažnije zaključke i definicije i provjeriti nivo usvojenog znanja na još nekim primjerima iz udžbenika.

 

 

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

 

Rekao sam Amiru da obriše tablu. (U ovoj rečenici inverzijom naglasiti onoliko riječi koliko je to moguće.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Ukupan broj posjeta 108900 visitors (232708 hits) na ovooj stranici
=> Do you also want a homepage for free? Then click here! <=