Naslovna
Nastavne pripreme za razrednu nastavu
Nastavne pripreme za peti razred
=> Akcenat
=> Akuzativ
=> Basta sljezove boje
=> Dativ
=> Deklinacija
=> Dodaci u recenici
=> Eksterijer
=> Enterijer
=> Genitiv
=> Glasovi bosanskog jezika
=> Glavni dijelovi recenice
=> Gramaticke osobine imenica
=> Instrumental
=> Izvjestaj kao oblik pisane forme
=> Knjiga o dzungli
=> Komparacija pridjeva
=> Ladjarski put
=> Licni identitet
Nastavne pripreme za sesti razred
Nastavne pripreme za sedmi razred
Nastavne pripremen za osmi razred
Nastavne pripreme za srednju skolu
Metodika i pedagogija
Inkluzija
Nasilje nad i medju djecom
Interaktivno ucenje
Strucni radovi
F0RUM
Kontakti
VIJESTI IZ KULTURE
 

Glasovi bosanskog jezika

 

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

 

Školska godina:            Razred:                Datum: __________

 

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

 

Nastavna oblast/tema: Gramatika

 

Nastavna jedinica: Glasovi bosanskoga jezika

 

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                                ..............................................................................................................

                           b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                                ..............................................................................................................

 

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                        4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                        5. Kombinovani čas

 

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                                  3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

 

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

 

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                       2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                       3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                                dijaloške

                                                                                                rad sa knjigom

 

 

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

 

 

UVODNI DIO  (7 min):

 

U uvodnom dijelu časa postaviti učenicima sljedeća pitanja:

 

1. Kada kažemo: A, O, S, K itd., šta ustvari činimo? (Izgovaramo glasove)

2. A kada kažem: prrr, krrr itd., šta time prouzrokujem? (Proizvodim neki zvuk)

 

Znači, ljudi su u stanju da proizvode zvukove. Oni zvukovi koji nam služe za sporazumijevanje nazivaju se GLASOVI.

 

GLAVNI DIO  (30 min):

 

Najaviti nastavnu jedinicu i ispisati njen naslov na tabli. Zatim na tablu zalijepiti pano sa shemom govornog aparata i podjelom glasova bosanskoga jezika.

Na samom početku objasniti učenicima kako nastaje jedan određeni glas:

 

- Prvo im na shemi pokazati i imenovati šta sve spada u govorni aparat (Pluća, dušik, grkljan, glasne žice, usne, usna i nosna šupljina, jezik, meko i tvrdo nepce, zubi.)

 

- Zatim učenicima objasniti da je za stvaranje bilo kojeg glasa potrebna zračna struja ili određena količina zraka. To je onaj zrak koji mi udišemo i izdišemo svakodnevno i koji kroz disajne puteve dospijeva u naša pluća.

 

- Primjer: kada, recimo, želimo da izgovorimo glas A, mi prvo lagano naprežemo naša pluća i potiskujemo zrak koji se nalazi u njima. Taj zrak prolazi kroz dušik i dolazi do glasnih žica. Kada struja zraka dođe do glasnih žica, one počinju da trepere i na taj način stvaraju zvuk određenog glasa. Taj zvuk koji su stvorile glasne žice, nošen i dalje zračnom strujom putuje dalje ka usnoj šupljini i na kraju izlazi iz naših usta napolje u vanjski svijet. Na svome putu od glasnih žica do samih usana i zuba, različiti glasovi nailaze na različite prepreke.

 

- Sada ćemo malo da se zadržimo na GLASNIM ŽICAMA i da kažemo nešto više o njima. Rekli smo da zrak koji dolazi iz pluća i dođe do glasnih žica proizvodi treperenje glasnica i usljed toga dolazi do stvaranja glasova. Zamislite glasne žice kao, recimo, žice na gitari. Svaka žica na gitari ima svoj drugačiji ton. Tako je isto i sa glasnim žicama: sve zavisi koji glas želimo da izgovorimo.

 

- DEMONSTRACIJSKA VJEŽBA: stavite dva prsta ispod grkljana i izgovorite slovo: A, U, R, L, - S, Š.

 

3. Šta osjećate? (Neki glasovi izazivaju jače treperenje glasnih žica, a neki veoma slabo.)

4. Šta iz toga možemo zaključiti? (Možemo zaključiti da neki glasovi izazivaju izazivaju jače treperenje glasnica i možemo ih i izgovarati glasnije /A/, dok drugi prouzrokuju slabije treperenje glasnica i proizvode niže tonove.)

 

- Nakon što se glasovi rode u našim glasnim žicama, oni dalje putuju uz pomoć zraka koji je krenuo još iz pluća prema usnoj šupljini. Tu nailaze na brojne prepreke (Jezik, nepce, zubi...)

 

- S obzirom na to da svaki glas našeg jezika nailazi na različite prepreke na svom putu ka njegovom konačnom izgovoru, mi sve glasove bosanskoga jezika dijelimo na TRI SKUPINE:

 

1. SAMOGLASNICI (VOKALI): A, E, I, O, U;

2. SUGLASNICI (KONSONANTI): B, C, Č, Ć, DŽ, Đ, F, G, H, K, P, S, Š, T, Z, Ž;

3. GLASNICI (SONANTI): J, V, R, L, LJ, M, N, NJ.

 

SAMOGLASNICI

 

5. Koliko imamo samoglasnika u bosanskom jeziku? (5)

6. Šta je karakteristično za samoglasnike? (Samoglasnici su glasovi koji se izgovaraju tako da zračna struja iz pluća prolazi kroz dušik i u grkljanu pokreće glasne žice, a zatim slobodno /BEZ PREPREKA/ teče kroz usnu šupljinu i izlazi iz usta. Pri njihovom izgovoru glasne žice trepere, stvarajući ton, jedan skladan zvuk. Samoglasnici se čuju kao čisti zvučni tonovi, jer se oni proizvode čistom zračnom strujom, treperenjem glasnih žica, bez stvaranja prepreka toj zračnoj struji. DEMONSTRIRATI ZAJEDNO SA UČENICIMA /HORSKI/ IZGOVOR SVAKOG VOKALA PONAOSOB/.)

 

 

ZAKLJUČAK:  PRI IZGOVORU SAMOGLASNIKA ZRAČNA STRUJA KOJA PROLAZI KROZ GOVORNI APARAT NE NAILAZI NI NA KAKVU PREPREKU.

 

Samoglasnike možemo izgovarati  DUŽE i KRAĆE:

 

- Āmir – (- oznaka za dužinu),

- Ǎna – ( ˇ - oznaka za kratkoću).

 

 

GLASNICI

 

7. Koliko imamo glasnika (8)

8. Šta je za njih važno reći? (Glasnici su glasovi pri čijem stvaranju zračna struja prolazi gotovo neometano, jer joj se u govornom aparatu stvaraju djelimične, slabe prepreke. Pri njihovom izgovoru zračna struja se sužava i donekle zatvara prolaz, približavanjem ili dodirivanjem nekih govornih organa /DEMONSTRIRATI NA PRIMJERIMA: V, LJ, M/. Zračna struja pri izgovoru glasnika pokreće glasne žice.

 

 

SUGLASNICI

 

9. Koliko imamo suglasnika? (17)

10. Šta je posebno važno za suglasnike? (Suglasnici su glasovi kod kojih prilikom njihovog izgovora stvara potpuna ili djelimična prepreka zračnoj struji koja prolazi kroz govorni aparat.  U zavisnosti od toga koliko je velika ta prepreka suglasnike možemo podijeliti na ZVUČNE i BEZVUČNE.

 

a) ZVUČNI SUGLASNICI: kod njihovog izgovora glasne žice su zategnute,

b) BEZVUČNI SUGLASNICI: kod njihovog izgovora glasne žice su opuštene.

 

ŠEMA PODJELE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI:

 

Zvučni

B

D

G

Z

Ž

Đ

-

-

-

Bezvučni

P

T

K

S

Š

Č

Ć

F

H

C

 

11. Dakle, koliko imamo zvučnih suglasnika? (7)

12. A koliko je bezvučnih? (10)

 

ZAKLJUČAK:

 

13. Koliko ukupno glasova imamo u našem jeziku? (30)

 

Ono što je bitno da zaključimo je sljedeće: OD TIH 30 GLASOVA NJIH 20 PROUZROKUJE TREPERENJE GLASNIH ŽICA. U TIH 20 GLASOVA SPADA 5 SAMOGLASNIKA, 8 SONANATA  I 7 ZVUČNIH SUGLASNIKA. OSTALIH 10 GLASOVA NE PROUZROKUJE TREPERENJE GLASNIH ŽICA I TU SPADA 10 BEZVUČNIH SUGLASNIKA.

                       

14. Da li neko zna kako se zove nauka koja proučava glasove? (Fonetika – što je nastalo od grčke riječi phone=glas.)

 

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

 

U završnom dijelu časa vježbati sa učenicima grupno izgovaranje pojedinih glasova i utvrđivanje njihove zvučnosti ili bezvučnosti, vrste prepreke na koju nailaze itd.

 

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Ukupan broj posjeta 196522 visitors (351772 hits) na ovooj stranici
=> Do you also want a homepage for free? Then click here! <=