Naslovna
Nastavne pripreme za razrednu nastavu
Nastavne pripreme za peti razred
=> Akcenat
=> Akuzativ
=> Basta sljezove boje
=> Dativ
=> Deklinacija
=> Dodaci u recenici
=> Eksterijer
=> Enterijer
=> Genitiv
=> Glasovi bosanskog jezika
=> Glavni dijelovi recenice
=> Gramaticke osobine imenica
=> Instrumental
=> Izvjestaj kao oblik pisane forme
=> Knjiga o dzungli
=> Komparacija pridjeva
=> Ladjarski put
=> Licni identitet
Nastavne pripreme za sesti razred
Nastavne pripreme za sedmi razred
Nastavne pripremen za osmi razred
Nastavne pripreme za srednju skolu
Metodika i pedagogija
Inkluzija
Nasilje nad i medju djecom
Interaktivno ucenje
Strucni radovi
F0RUM
Kontakti
VIJESTI IZ KULTURE
 

Basta sljezove boje

 

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

 

Školska godina:            Razred:                Datum: __________

 

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

 

Nastavna oblast/tema: Književnost

 

Nastavna jedinica: Branko Ćopić: Bašta sljezove boje

 

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                                ..............................................................................................................

                           b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                                ..............................................................................................................

 

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                        4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                        5. Kombinovani čas

 

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                                  3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

 

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

 

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                       2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                       3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                               dijaloške

                                                                                                rad sa knjigom

 

 

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

 

 

UVODNI DIO  (7 min):

 

1. Šta je pripovijetka?

2. Kojem književnom rodu pripada pripovijetka?

3. Možete li se sjetiti koje smo do sada pripovijetke radili?

 

 

GLAVNI DIO  (30 min):

 

Izražajno pročitati pripovijetku

 

4. Može li mi neko ukratko reći o čemu pisac piše u ovoj pripovijeci? (Pisac se prisjeća svog djetinjstva i dragih mu likova.)

5. Koga se Ćopić s posebnom radošću sjeća? (Djeda Radeta.)

6. Da li ste i vi posebno vezani za vaše nene i djedove? Ćopić će i u ostalim svojim pripovijetkama iz zbirke Bašta sljezove boje mnogo spominjati svoga djeda Radeta. Zbirka pripovjedaka Bašta sljezove boje sastoji se iz dva dijela. Prvi dio se zove Jutra plavog sljeza i prva pripovijetka iz ovog dijela jest upravo ova po kojoj zbirka i nosi ime: Bašta sljezove boje. Na  početku knjige je i pismo koje je Ćopić napisao svom prijatelju Ziji Dizdareviću koji je ubijen u 27. godini u logoru Jasenovac 1942. godine u kojem kaže:

 

«Kasna je noć i meni se ne spava. U ovo gluho doba razgovara se samo s duhovima i uspomenama, a ja, evo, razmišljam o zlatnoj paučini i srebrnoj magli tvojih priča, i o strašnom kraju koji te je zadesio u logoru Jasenovac. Pišem, dragi moj Zijo, a nisam siguran da i mene, jednom, ne čeka sličan kraj u ovom svijetu po kome još putuje kuga s kosom...»

 

7. Šta mislite o kojoj kugi Ćopić govori i od čega zapravo strahuje? (Strahuje od smrti, strašne smrti koju donosi rat u kojem i sam učestvuje.)

 

Upravo o ratu će i pisati u drugom dijelu zbirke pod naslovom Dani crvenog sljeza. Nakon razigranog i proživljenog veselog djetinjstva uslijedit će naglo odrastanje i suočavanje sa ratom i svim grozotama koje on donosi. Zato Ćopić i jeste prvi dio ove zbirke posvetio svome djetinjstvu i dragim likovima iz djetinjstva. Njegovo prisjećanje je BIJEG U DJETINJSTVO od surove ratne i poslijeratne stvarnosti.

 

«... Umnožavaju se po svijetu srni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojim rukopisima i pričam o jednoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim dječacima...»

 

Ovako je pisao Ćopić Ziji Dizdareviću.

 

Ali vratimo se mi našoj pripovijeci.

 

8. Da li neko zna šta je to SLJEZ? Kakva je to biljka i za šta nam obično služi? (Sljez je ljekovita biljka – imamo čajeve i sirupe od sljeza za iskašljavanje.)

9. Pa šta mislite, zašto se pisac sklanja upravo u tu sljezovu baštu, od čega se to on želi izliječiti? (Sklanjajući se u sljezovu baštu, u djetinjstvo, zapravo, umoran od života i ratovanja, krvoprolića i zločina – od svijeta odraslih.)

Ko vodi ratove, djeca ili odrasli? (Odrasli.)

A šta rade djeca? (Djeca se igraju, maštaju, uče, raduju se, ponekad su i tužni i plaču, ali se brzo oporave i vrate igri; djeca su puna života i radosti; puna vjere u dobro, za njih nema granice, zapravo samo nebo je granica. Možda je, zapravo, to razlog što je prvom dijelu zbirke pripovjedaka, u kojem piše o djetinjstvu Ćopić dao naziv Jutra plavog sljeza, a drugom dijelu, u kojem piše o ratu i ratovanju i poslijeratnim razočarenjima dao naziv Dani crvenog sljeza.)

10. čega je simbol JUTRO? (Novog dana, buđenja, nade, života, a plava boja je asocijacija na nebo – nebo je granica; nema toga šta se ne može postići u mladosti, kada su uslovi za život normalni – ne ratni.)

11. A na šta vas asocira crvena boja? (Na KRV – na krvoproliće, na rat, ubistva itd.)

Da li neko zna koje je boje sljez u prirodi? Postoji li plavi i crveni sljez? (Ne postoje. Postoje bijeli i crni i po tome možemo zaključiti da su boje koje je Ćopić, odnosno njegov djed Rade izabrao za sljez, ustvari, simbolične.)

 

«Ono, istina, na sljezovu cvijetu jedva da je negdje i bilo tragova modre boje, ali ako je djed kazao da je modra, onda ima da bude modra i kvit. Isto se tako moglo desiti da neke godine djed rekne za tu istu baštu da se crveni, i onda za tu godinu tako i važi: sljez mora ostati crven.»

 

Dakle, pisac se djetinjstvom, sjećanjem na djetinjstvo liječi od duhovnog umora i crnih misli koje mu je nametnulo ratno iskustvo.

12. Čega se pisac sjeća kada je u pitanju prvi razred osnovne škole – kakva mu se nedaća dogodila?

13. Šta se dogodilo dalje s djedom?

14. Zašto pisac kaže da je djed poslije bio slijep i za boje i za sve cvijeće ovoga svijeta?

15. Zašto se djed povukao u sebe?

16. Da li je poslije zatvora on nešto naslućivao – neka teška vremena?

17. Da li bi se danas išlo u zatvor kada bi neki djed došao i na mene, vašeg nastavnika, se izgalamio? (Ne bi, naravno.)

18. Pa šta je djed zaključio? (Da je bolje ćutati i što manje govoriti, jer, očigledno je da je vrijeme Ćopićevog djetinjstva bilo vrijeme kada su odrasli zbog pogrešne riječi – boje – mogli završiti u zatvoru.)

19. Kako se pripovijetka završava? (Pisac se vraća u svoje vrijeme, vrijeme kada više nema djeda Radeta, ali se još uvijek rascvjeta sljez koji ga podsjeti na nešto što je davno prošlo, ostalo iza njega, izgubljeno – na DJETINJSTVO, nepovratno djetinjstvo i zato mu se plače i zbog tog osjeća bol.)

 

 

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

 

Zadati učenicima da sami priočitaju pripovijetku, a potom im postaviti pitanja:

20. Kako ste se osjećali dok ste čitali Ćopićevu pripovijetku?

21. Da li vas je pripovijetka nasmijala ili rastužila ili i jedno i drugo?

22. Kada vas je nasmijala, a kada rastužila?

23. Možemo li onda zaključiti da u ovoj Ćopićevoj pripovijeci ima i humora i blage sjete, tuge?

24. Odrasli smatraju da je djetinjstvo najbolje doba života. Da li i vi tako smatrate ili jedva čekate da porastete.

 

HUMOR – vedro raspoloženje, šala i najviši oblik komike praćen izvjesnom primjesom bola.

 

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Ukupan broj posjeta 196522 visitors (351770 hits) na ovooj stranici
=> Do you also want a homepage for free? Then click here! <=