Naslovna
Nastavne pripreme za razrednu nastavu
Nastavne pripreme za peti razred
=> Akcenat
=> Akuzativ
=> Basta sljezove boje
=> Dativ
=> Deklinacija
=> Dodaci u recenici
=> Eksterijer
=> Enterijer
=> Genitiv
=> Glasovi bosanskog jezika
=> Glavni dijelovi recenice
=> Gramaticke osobine imenica
=> Instrumental
=> Izvjestaj kao oblik pisane forme
=> Knjiga o dzungli
=> Komparacija pridjeva
=> Ladjarski put
=> Licni identitet
Nastavne pripreme za sesti razred
Nastavne pripreme za sedmi razred
Nastavne pripremen za osmi razred
Nastavne pripreme za srednju skolu
Metodika i pedagogija
Inkluzija
Nasilje nad i medju djecom
Interaktivno ucenje
Strucni radovi
F0RUM
Kontakti
VIJESTI IZ KULTURE
 

Glavni dijelovi recenice

 

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

 

Školska godina:            Razred: Datum: __________

 

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

 

Nastavna oblast/tema: Gramatika

 

Nastavna jedinica: Glavni dijelovi rečenice (subjekat i predikat)

 

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                                ..............................................................................................................

                           b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                                ..............................................................................................................

 

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                        4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                        5. Kombinovani čas

 

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                                  3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

 

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

 

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                       2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                       3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                                dijaloške

                                                                                                rad sa knjigom

 

 

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

 

 

UVODNI DIO  (7 min):

 

U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima vrste riječi.

 

1. Koliko imamo vrsta riječi? (10)

2. Kako ih dijelimo? (Na promjenjive, nepromjenjive i polupromjenjive)

3. Koje su to promjenjive? (Imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli i neki brojevi.)

4. Koje su nepromjenjive? (Prijedlozi, veznici, uzvici, riječce i prilozi.)

5. Koje su polupromjenjive? (Brojevi i prilozi.)

 

 

GLAVNI DIO  (30 min):

 

U glavnom dijelu časa reći učenicima da će naučiti šta je to predikat u rečenici, koja mu je služba i kakvi sve predikati mogu biti.

 

 

IZGLED TABLE:

 

ZNAČENJE I VRSTE PREDIKATA

 

1.

 

 Napisati primjere na tablu:

 

a) Došljak je pogledao najprije Praporca.

b) Na kraju ulice pojavio se dugonogi dječak.

 

ANALIZA REČENICA:

 

6. Šta je došljak uradio? (POGLEDAO JE.)

7. Šta je uradio dugonogi dječak? (POJAVIO SE.)

 

8. Znači riječi je pogledao i pojavio se označavaju šta? (Radnju koju vrši došljak i dječak.)

 

9. Pa koju službu u rečenici imaju ove riječi? (Predikatsku.)

 

DEFINICIJA: Predikati imaju svoje osnovno/leksičko značenje. Ono može biti iskazano glagolskim riječima. Npr. pogledao je, pojavio, se, čeka, otići će i sl.

 

10. Koje je leksičko značenje riječi pogledati? (Usmjeriti pogled na nekoga.)

 

11. Kakvo je značenje riječi pojaviti se? (Znači doći negdje.)

 

- Pokušajte ove rečenice izreći bez predikata.

 

a) Došljak...najprije...Praporca.

b) Na kraju ulice...dugonogi dječak.

 

12. Šta možemo zaključiti iz ovih primjera? (DEFINICIJA: REČENICA NE MOŽE BITI BEZ PREDIKATA.)

 

2.

 

Primjeri: a) Ulica lipa je vrlo stara.

               b) Tihe ulice  su najopasnije.

 

13. Gdje su predikati u ovim rečenicama? (je stara, su najopasnije.)

 

14. Po čemu se ovi predikati razlikuju od prethodnih? Kojim riječima smo iskazali ove predikate? Da li glagolima? (Ne. Riječi koje ulaze u sastav ovih predikata su pomoćni glagoli i pridjevi.)

 

15. Da li pridjevi označavaju neku radnju? (Ne.)

 

16. Šta označavaju pridjevi? (Neku osobinu.)

 

ZAKLJUČAK: Znači, i predikat može označavati neku osobinu.

DEFINICIJA: Predikat je glavni rečenički član. Bez njega nema rečenice. On označava radnju koju vrši subjekat, stanje, u kojem se nalazi subjekat, zbivanje ili neku osobinu koja se odnosi na subjekat.

 

PREDIKAT MOŽE ČINITI GLAGOL ILI BILO KOJA DRUGA VRSTA RIJEČI.

 

S obzirom na to postoje dvije vrste predikata:

 

1. GLAGOLSKI predikat

2. NEGLAGOLSKI/IMENSKI  predikat

 

GLAGOLSKI je onaj predikat kojeg čini glagol. Osnovno/leksičko značenje glagolskog predikata iskazano je glagolom.

 

NEGLAGOLSKI/IMENSKI/ je onaj predikat kojeg čini pomoćni glagol i neglagolska riječ (imenica, pridjev, broj i sl.). osnovno/leksičko značenje neglagolskog predikata iskazano je neglagolskim riječima.

 

Primjeri:

 

 

 

Gledam u nebo.

Fudbaleri su izašli na teren.                              GLAGOLSKI PREDIKATI

Golubovi lete.

 

 

 

 

 

 

Mi smo učenici.

Alma je takva.                                    NEGLAGOLSKI (IMENSKI) PREDIKATI

Nenad je prvi

 

 

 

ZA VJEŽBU: IZ UDŽBENIKA PROVJEŽBATI NA PRIMJERIMA.

 

 

 

SUBJEKAT

 

Subjekat u rečenici

 

Primjeri:  Moj otac je stavio na glavu crvenu kapu.

                Voz je ulazio u stanicu velikom brzinom.

 

Ovdje imamo, kao što vidimo, dvije rečenice. Hajdemo da u njima prvo pronađemo članove koje smo već naučili, tj. predikate.

 

17. Koji su predikati u ovoj rečenici? (je stavio, je ulazio.)

 

18. A zapitajmo se sada ko vrši radnju navedenih predikata? O kome/ o čemu se u rečenici govori? (otac, voz.)

 

 

DEFINICIJA: Dakle, SUBJEKAT je riječ o kojoj se govori u rečenici.

 

Vrste subjekata:

 

1.

SADRŽANI/SKRIVENI SUBJEKAT

 

Subjekat u rečenici ne mora biti uvijek izrečen. To najbolje možemo vidjeti iz primjera sljedećih rečenica:

 

a) Ne poznajem ga dovoljno.               Ko?                 JA

 

 

b) Izgledaš opasno.                             Ko?                 TI

 

 

 

DEFINICIJA: Subjekti u ovim rečenicama su JA i TI, tj, oni su su sadržani u 1. i 2. licu jednine. Ovakvi subjekti zovu se SADRŽANI ILI SKRIVENI SUBJEKTI.

 

2.

IZOSTAVLJENI SUBJEKAT

 

Te nove kuće potpuno odgovaraju Ulici lipa. Male su kao i ulica, prijatne, tihe...

 

19. Šta je subjekat u prvoj rečenici? (Kuće.)

 

Sasvim nam je jasno da je subjekat i u drugoj rečenici isti, dakle, kuće.

 

Mungos ih je mjerio mrkim pogledima. Izgleda, šutnju je shvatio na svoj način.

 

20. Ko je shvatio šutnju? (On. Mungos.)

 

DEFINICIJA: Ako u jednoj rečenici nema subjekta, a može se odrediti na osnovu prethodne rečenice, takav subjekat zove se IZOSTAVLJENI SUBJEKAT. Ovaj subjekat je u 3. licu jednine ili množine.

 

3.

REČENICA SA VIŠE SUBJEKATA

 

Na Alkibijadovoj ogradi okupila se cijela ulica i Praporac, i Veslonožac, i Latica, i Cvrkutalo, i Šapica.

 

21. Ko se sve to okupio na ogradi? (Okupila se cijela ulica, Praporac, Veslonožac, Latica, Cvrkutalo i Šapica.)

 

22. Šta iz ovoga možemo zaključiti? (Da su sve ove riječi  u rečenici subjekti.)

 

DEFINICIJA: Rečenica može imati više subjekata.

 

4.

REČENICE BEZ SUBJEKATA

 

Na prvom času smo naučili da rečenica ne može biti bez predikata i da je on osnovni rečenički član. A da li rečenica može biti bez subjekta i da ga nikako nije moguće odrediti?

 

Primjeri:

                        U ulici je bilo tiho.                               (Šta je bilo tiho?)

                        Cijelu noć je grmilo i sijevalo. (Šta?)

                        Ovdje je hladno.                                  (Šta?)

 

DEFINICIJA: Postoje rečenice koje nemaju subjekta. U njima predikat nije otvorio mjesto subjektu. Takve rečenice zovemo REČENICE BEZ SUBJEKTA.

 

5.

SUBJEKATSKE REČENICE

 

23. Šta sve u rečenici može biti subjekat?

            Kiše nikako da prestanu.                                  (Subjekat je jedna riječ.)

            Šest učenika je odsutno sa nastave.                 (Subjekat čine dvije riječi – sintagma.)

 

24. Na koja smo pitanja dobili ove subjekte? (Na pitanja K ili ŠTA. To je NOMINATIV.)

 

DEFINICIJA: Subjekat je u rečenici u nominativu i dobijamo ga na pitanje KO? ŠTA/ŠTO?

 

 

Primjeri:

                        Ko dobro uradi zadaću, / dobit će peticu.        (KO će dobiti peticu?)

 

 

 

 

                        Šta god uradiš, / pogrešno je.              (ŠTA je pogrešno?)

 

 

DEFINICIJA: Ponekad se subjekat može iskazati i cijelom rečenicom. Rečenica koja se odnosi kao subjekat prema nekoj drugoj rečenici, naziva se SUBJEKATSKA REČENICA.

 

SUBJEKAT SE ZNAČI MOŽE ISKAZATI:

 

a) jednom riječi                 b) grupom riječi (sintagmom)                  c) cijelom rečenicom

 

 

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

 

U završnom dijelu provježbati sa učenicima na primjerima iz udžbenika nivo usvojenog znanja o predikatu i subjektu.

 

 

 

 

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

 

 

Izdiktirati učenicima nekoliko rečenica i zadati im zadatak da u njima pronađu subjekat i predikat.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Ukupan broj posjeta 196522 visitors (351773 hits) na ovooj stranici
=> Do you also want a homepage for free? Then click here! <=