Deklinacija PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT Školska godina: Razred: Datum: __________ Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Nastavna oblast/tema: Gramatika Nastavna jedinica: Deklinacija kao tip promjene riječi: padeži (padežna pitanja i opća značenja padeža Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................ .............................................................................................................. b) OBRAZOVNI....................................................................................... .............................................................................................................. Struktura 1. Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa novom građom Tip časa 3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja 4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja 5. Kombinovani čas Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada 3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada Nastavni objekti, 1. Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva ................ sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ............................... Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje) 2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika 3. Metode zasnovane na riječima : monološke dijaloške rad sa knjigom SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA UVODNI DIO (7 min): U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima koje su to vrste riječi u bosanskom jeziku, kako se dijele i koje se od tih riječi dekliniraju, koje kompariraju, a koje konjugiraju. Nakon toga najaviti učenicima da će na ovom času naučiti nešto više o promjeni koja se naziva DEKLINACIJA. Ispisati naziv nastvane jedinice na tabli. GLAVNI DIO (30 min): U glavnom dijelu časa pročitati iz udžbenika sljedeći tekst i zatim ga ispisati na tabli: Majka je došla prerano pred školu. Jože je išao pored majke. Majci je od brige zatreperilo u srcu. Pomišljao je da klekne pred majku. Majko, ja sam vas se danas odrekao! Popodne je sa majkom išao po gradu. Često razmišlja o majci. 1. Koja riječ nam se najčešće ponavlja u ovom tekstu? (Imenica majka.) 2. Da li je oblik te riječi isti u svakoj rečenici? (Nije.) 3. Šta se desilo sa tom imenicom? (Ona u svakoj rečenici mijenja svoj oblik.) 4. Šta nam to govori? (Da je to promjenjiva vrsta riječi, u ovom našem slučaju to je imenica.) ISPIŠITE U VAŠE SVESKE REDOM SVE OBLIKE IMENICE MAJKA JEDNU ISPOD DRUGE. Pogledajmo sada sljedeće skupine riječi: a) učenik b) lijep c) naša d) jedna učenika lijepog naše jedne učeniku lijepom našoj jednoj 5. Šta možemo primjetiti? (Svaka grupa riječi predstavlja različitu vrstu riječi.) 6. Odredite koja je to vrsta riječi i napišite to u svojim udžbenicima. (Imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi.) 7. Ove su riječi, dakle, kakve: promjenjive ili nepromjenjive? (Promjenjive.) 8. Šta smo rekli, kako se zove promjena po kojoj se mijenjaju imenice, zamjenice, pridjevi i neki brojevi? (Zove se deklinacija.) DEFINICIJA: Različiti oblici riječi nazivaju se PADEŽI. Promjena riječi po padežima naziva se DEKLINACIJA. 9. Da li neko zna koliko padeža ima u našem jeziku? (7) 10. Da li bi ih neko mogao nabrojati? naziv oznaka pitanja 1. NOMINATIV (N) KO? ŠTA/ŠTO? 2. GENITIV (G) KOGA? ČEGA? 3. DATIV (D) KOME? ČEMU? 4. AKUZATIV (A) KOGA? ŠTA/ŠTO VIDIM? 5. VOKATIV (V) OJ! HEJ! 6. INSTRUMENTAL (I) S KIM? ČIME? 7. LOKATIV (L) (O) KOME? (O) ČEMU? Ovo su latinski nazivi koje smo mi usvojili i poredali ovim redom. Veoma važno je da naučite da padeži imaju i JEDNINU i MNOŽINU. Oni, također, imaju i: a) ZNAČENJE i b) SLUŽBU U REČENICI. Padežno značenje je odnos, veza jednog predmeta prema drugim predmetima, osobinama, radnjama i sl. Imamo tako, npr. partitivno, posesivno značenje, značenje namjene i sl. Služba u rečenici podrazumijeva odnos padeža prema upravnoj riječi, da li je dopunjuje i slično. Pa tako imamo službe: subjekta, atributa, objekta i sl. Svaki padež ima svoje osnovno značenje, ali i druga. Padeži se mogu upotrebljavati sa ili bez prijedloga, osim nominativa i vokativa. ONI NEMAJU PRIJEDLOGA. VAŽNO: S obzirom na odnos prema ostalim riječima u rečenici, NOMINATIV I VOKATIV su NEZAVISNI (UPRAVNI) padeži, a ostali su ZAVISNI (PRAVI, KOSI) padeži. ZAVRŠNI DIO (8 min): U završnom dijelu časa na tablu zalijepiti pano sa nazivima padeža i padežnim pitanjima i vježbati sa učenicima deklinacijsku promjenu sljedećih riječi i u jednini i u množini: majka, lijep, jedan, kuća, hljeb, ljepota, cvijet, zemlja, Bosna, brdo, olovka, sveska... DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA Za domaći rad zadati učenicima da kroz svih sedam padeža jednine i množine izmijenjaju 4 riječi od kojih će prva riječ biti imenica, druga pridjev, treća zamjenica, četvrta broj.
|
