Naslovna
Nastavne pripreme za razrednu nastavu
Nastavne pripreme za peti razred
Nastavne pripreme za sesti razred
=> Anegdota-pojam
Nastavne pripreme za sedmi razred
Nastavne pripremen za osmi razred
Nastavne pripreme za srednju skolu
Metodika i pedagogija
Inkluzija
Nasilje nad i medju djecom
Interaktivno ucenje
Strucni radovi
F0RUM
Kontakti
VIJESTI IZ KULTURE
 

Anegdota-pojam

 

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

 

Školska godina            Razred: VI    Datum: __________

 

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

 

Nastavna oblast/tema: Književnost

 

Nastavna jedinica:  Anegdota (pojam)

 

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                               ..............................................................................................................

                           b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                               ..............................................................................................................

 

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                        4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                        5. Kombinovani čas

 

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                                 3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

 

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

 

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                      2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                      3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                               dijaloške

                                                                                              rad sa knjigom

 

 

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

 

 

UVODNI DIO  (7 min):

 

U uvodnom dijelu ponoviti ukratko o književnim rodovima i vrstama.

Najaviti učenicima da će se upoznati sa jednom novom proznom književnom vrstom.

 

GLAVNI DIO  (30 min):

 

Prije čitanja anegdote iz udžbenika, pročitati sljedećih nekoliko anegdota, ne govoreći im o čemu se radi:

 

Anegdota prva:

 

«Čuveni satiričar, dramski i prozni pisac, slavni Irac Džo Bernard Šo povjerio je jedanput mladom novinaru nekoliko podataka o svom budućem djelu, a zatim mu reče:

- Ispričat ću vam i sadržaj komedije koju sam upravo napisao. Evo ovako.

Prvi čin. Muž pita: «Da li me voliš?» Žena odgovara: «Obožavam te!»

Drugi čin. Muž pita: «Da li me voliš?» Žena odgovara: «Obožavam te!»

Treći čin. Muž pita: «Da li me voliš?» Žena odgovara: «Obožavam te!»

Zavjesa.

- Veoma interesantno! – uzviknu zbunjeni mladi novinar. – Ali, molim vas, uz izvinjenje što vas pitam, objasnite mi gdje vam je tu -  zaplet?

- Zaplet?! – reče Šo. – Zaplet je u tome što u sva tri čina glumi jedna te ista žena, dok je u svakom od ta tri čina – drugi muškarac, drugi muž!

 

Anegdota druga:

 

Dva dana prije nego što su ugledali kopno, neki mornar reče Kolumbu:

- Ovo je užas. Lutamo po moru i nemamo pojma gdje je šta!

- Mi dobro znamo gdje je šta, ali ne znamo gdje smo mi!, odgovori Kolumbo.

 

Anegdota treća:

 

Poznatog njemačkog ljekara i bakteriologa Roberta Koha je neko htio poniziti u društvu pa mu je jednom prilikom rekao:

- Ah, a vi ste onaj veterinar?

Koh se snađe i odgovori:

- Da, jesam, a šta vas boli?

 

 

Nakon ovog motivacijskog dijela postaviti učenicima sljedećih nekoliko pitanja:

 

1. Šta mislite, u koji književni rod bismo mogli uvrstiti ove kratke «pričice» koje sam vam upravo pročitao? (OČEKIVANI ODGOVOR: u epiku, ili: u prozu.)

 

2. Po čemu to zaključujete? (Po formalnoj strukturi.)

 

3. Jesu li ove pričice duge ili kratke? (Kratke.)

 

4. Da li u njima ima nekih fantastičnih dijelova kao u bajkama? (Nema.)

 

5. Pa o čemu one govore? (One govore o nekim detaljima iz života ljudi koji su im se desili ili su se mogli desiti – dakle, o nekim stvarnim događajima.)

 

6. Da li su ove pričice u vama izazvale tužna ili vesela osjećanja koja navode na smijeh?

                                                                       (OČEKIVANI ODGOVOR: vesela, duhovita)

 

OVO SU SVE BILE KRATKE PROZNE VRSTE KOJE SE ZOVU ANEGDOTE. ZNAČI DANAS SMO NAUČILI DA KNJIŽEVNI ROD EPIKA PORED ROMANA, PRIPOVJEDAKA, BAJKI, BASNI, ZAGONETAKA, POSLOVICA I DR. U SEBI SADRŽI I KNJIŽEVNU VRSTU KOJA SE ZOVE ANEGDOTA.

 

Otvorite sad vaše čitanke i na strani 76. ćete pronaći jednu anegdotu koja se zove Nasrudin i kadija.

 

Pročitati učenicima anegdotu, a zatim dopustiti i njima da jednom pročitaju u sebi sa razumijevanjem.

 

 

Dakle, ovo je jedna anegdota.

 

Ali – kako da razlikujemo anegdotu od, recimo kratke priče. Sad ćemo da vidimo koje su osnovne karakteristike anegdote kao književne vrste.

 

Prva osobenost anegdote, a to smo i na našim primjerima vidjeli, jeste da je ona veoma kratka, kraća i od kratke priče.

 

7. Šta bi bila druga osobina anegdote? Da li se u anegdoti iznosi neki sadržaj koji je duhovit i koji u sebi sadrži neku dosjetku, misao? (Sadrži. To bi, dakle, bila druga osobenost anegdote.)

 

U anegdotama  nakon UVODNOG DIJELA slijedi SREDIŠNJI DIO, ali se on ne saopštava. (RAD NA TEKSTU: u anegdoti iz udžbenika odredite uvodni dio i mjesto gdje počinje središnji dio.)

 

Poslije slijedi poenta (zaključak) u kojoj je uvijek nešto zanimljivo, nešto što je nepoznato.  I OSNOVNA STILSKA KARAKTERISTIKA  anegdote jeste njezina NEDOREČENOST, njena PRIVLAČNA TAJANSTVENOST.

 

Da vidimo sada koje su to sve karakteristike anegdote:

Ispisati na tabli:

 

1. Anegdota je priča kratkog sadržaja u kojima je opisan neki događaj iz stvarnog života, koji se zaista dogodio ili se, pak, mogao dogoditi

2. U njoj se najčešće iznosi neki duhoviti sadržaj koji u sebi nosi neku misao, dosjetku

3.  U anegdotama se poslije uvoda ne navodi njihov srednji dio (šta se desilo u tom dijelu anegdote ostaje na nama da naslutimo ili izmaštamo)

4. Poenta anegdote se uvijek završava nekom poukom, zanimljivošću i uvijek na m kraj anegdote ostaje nedorečen (ne znamo šta se poslije zbilo: kada je nasrudin udario kadiju i pobjegao mi ne znamo šta se dalje zbilo: da li je kadija naredio da kazne Nasrudina, da li se možda sam kadija pokajao zbog svog postupka, šta se desilo kada se pisar vratio i da li se uopšte vratio itd. – svi ti mogući krajevi ostaju na nama da ih sami sebi predočimo.)

 

 

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

 

U završnom dijelu časa  ponoviti najvažnije detalje o pojmu anegdote kao književne vrste, a zatim za kraj i opuštanje pročitati učenicima još nekoliko anegdota iz života poznatih ličnosti.

 

Anegdota četvrta:

 

Kada je Mark Tven, poznati američki pisac, u jednom američkom listu neko vrijeme uređivao rubriku Pitanja i odgovori, primio je tako jednom pismo u kome je pisalo sljedeće: «Čuo sam, poštovani uredniče, da riba, usljed fosfora koji sadrži, povoljno utiče na razvoj mudrosti. Da li mi možete dati savjet – koliko riba da pojedem?

Tven mu je već u sljedećem broju lista ovako odgovorio: «Mislim da bi, za vaše potrebe, bio dovoljan kit srednje veličine!»

 

(Nakon čitanja anegdote malo proanalizirazi sa učenicima formalno-stilsku organizaciju anegdote.)

 

Anegdota peta:

 

Žena poznatog engleskog pisca Džona Drajdena je mrzila knjige koje je njen muž neprestano čitao i jednom mu je prilikom rekla: «Željela bih biti knjiga, tako bi bar malo vremena posvetio i meni!»

A Džon joj je na to odgovorio: «Ja bih više volio da si kalendar.»

«A zašto?»

«Pa zato što se mijenja svake godine!»

 

(kratki osvrt)

 

Anegdota šesta:

 

Danski pisac, Ludvig Holberg se šetao po ulici. I iznenada ispred njega je stao neki mladić i rekao: «Ja se luđaku nikada ne sklonim!»

Ludvig ga pogleda na trenutak i mirnim glasom reče: «A ja se uvijek», i prođe sa strane.

 

(kratki osvrt)

 

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA:

 

Za domaći rad zadati da učenici napišu jednu ili više anegdota iz vlastitog života.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Ukupan broj posjeta 196522 visitors (351759 hits) na ovooj stranici
=> Do you also want a homepage for free? Then click here! <=