Naslovna
Nastavne pripreme za razrednu nastavu
Nastavne pripreme za peti razred
Nastavne pripreme za sesti razred
=> Anegdota-pojam
Nastavne pripreme za sedmi razred
Nastavne pripremen za osmi razred
Nastavne pripreme za srednju skolu
Metodika i pedagogija
Inkluzija
Nasilje nad i medju djecom
Interaktivno ucenje
Strucni radovi
F0RUM
Kontakti
VIJESTI IZ KULTURE
 

Anegdota-pojam

 

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

 

Školska godina            Razred: VI    Datum: __________

 

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

 

Nastavna oblast/tema: Književnost

 

Nastavna jedinica:  Anegdota (pojam)

 

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

                               ..............................................................................................................

                           b) OBRAZOVNI.......................................................................................

                               ..............................................................................................................

 

Struktura    1. Uvodni čas  2. Čas upoznavanja sa novom građom

 Tip časa      3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

                        4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

                        5. Kombinovani čas

 

Oblici nastavnog rada:  1. Frontalni oblik rada  2. Grupni oblik rada

                                                 3. Rad u parovima  4. Individualni oblik rada

 

Nastavni objekti,  1. Nastavni objekti ..................  2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala    3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

 

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

                                      2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

                                      3. Metode zasnovane na riječima : monološke

                                                                                               dijaloške

                                                                                              rad sa knjigom

 

 

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

 

 

UVODNI DIO  (7 min):

 

U uvodnom dijelu ponoviti ukratko o književnim rodovima i vrstama.

Najaviti učenicima da će se upoznati sa jednom novom proznom književnom vrstom.

 

GLAVNI DIO  (30 min):

 

Prije čitanja anegdote iz udžbenika, pročitati sljedećih nekoliko anegdota, ne govoreći im o čemu se radi:

 

Anegdota prva:

 

«Čuveni satiričar, dramski i prozni pisac, slavni Irac Džo Bernard Šo povjerio je jedanput mladom novinaru nekoliko podataka o svom budućem djelu, a zatim mu reče:

- Ispričat ću vam i sadržaj komedije koju sam upravo napisao. Evo ovako.

Prvi čin. Muž pita: «Da li me voliš?» Žena odgovara: «Obožavam te!»

Drugi čin. Muž pita: «Da li me voliš?» Žena odgovara: «Obožavam te!»

Treći čin. Muž pita: «Da li me voliš?» Žena odgovara: «Obožavam te!»

Zavjesa.

- Veoma interesantno! – uzviknu zbunjeni mladi novinar. – Ali, molim vas, uz izvinjenje što vas pitam, objasnite mi gdje vam je tu -  zaplet?

- Zaplet?! – reče Šo. – Zaplet je u tome što u sva tri čina glumi jedna te ista žena, dok je u svakom od ta tri čina – drugi muškarac, drugi muž!

 

Anegdota druga:

 

Dva dana prije nego što su ugledali kopno, neki mornar reče Kolumbu:

- Ovo je užas. Lutamo po moru i nemamo pojma gdje je šta!

- Mi dobro znamo gdje je šta, ali ne znamo gdje smo mi!, odgovori Kolumbo.

 

Anegdota treća:

 

Poznatog njemačkog ljekara i bakteriologa Roberta Koha je neko htio poniziti u društvu pa mu je jednom prilikom rekao:

- Ah, a vi ste onaj veterinar?

Koh se snađe i odgovori:

- Da, jesam, a šta vas boli?

 

 

Nakon ovog motivacijskog dijela postaviti učenicima sljedećih nekoliko pitanja:

 

1. Šta mislite, u koji književni rod bismo mogli uvrstiti ove kratke «pričice» koje sam vam upravo pročitao? (OČEKIVANI ODGOVOR: u epiku, ili: u prozu.)

 

2. Po čemu to zaključujete? (Po formalnoj strukturi.)

 

3. Jesu li ove pričice duge ili kratke? (Kratke.)

 

4. Da li u njima ima nekih fantastičnih dijelova kao u bajkama? (Nema.)

 

5. Pa o čemu one govore? (One govore o nekim detaljima iz života ljudi koji su im se desili ili su se mogli desiti – dakle, o nekim stvarnim događajima.)

 

6. Da li su ove pričice u vama izazvale tužna ili vesela osjećanja koja navode na smijeh?

                                                                       (OČEKIVANI ODGOVOR: vesela, duhovita)

 

OVO SU SVE BILE KRATKE PROZNE VRSTE KOJE SE ZOVU ANEGDOTE. ZNAČI DANAS SMO NAUČILI DA KNJIŽEVNI ROD EPIKA PORED ROMANA, PRIPOVJEDAKA, BAJKI, BASNI, ZAGONETAKA, POSLOVICA I DR. U SEBI SADRŽI I KNJIŽEVNU VRSTU KOJA SE ZOVE ANEGDOTA.

 

Otvorite sad vaše čitanke i na strani 76. ćete pronaći jednu anegdotu koja se zove Nasrudin i kadija.

 

Pročitati učenicima anegdotu, a zatim dopustiti i njima da jednom pročitaju u sebi sa razumijevanjem.

 

 

Dakle, ovo je jedna anegdota.

 

Ali – kako da razlikujemo anegdotu od, recimo kratke priče. Sad ćemo da vidimo koje su osnovne karakteristike anegdote kao književne vrste.

 

Prva osobenost anegdote, a to smo i na našim primjerima vidjeli, jeste da je ona veoma kratka, kraća i od kratke priče.

 

7. Šta bi bila druga osobina anegdote? Da li se u anegdoti iznosi neki sadržaj koji je duhovit i koji u sebi sadrži neku dosjetku, misao? (Sadrži. To bi, dakle, bila druga osobenost anegdote.)

 

U anegdotama  nakon UVODNOG DIJELA slijedi SREDIŠNJI DIO, ali se on ne saopštava. (RAD NA TEKSTU: u anegdoti iz udžbenika odredite uvodni dio i mjesto gdje počinje središnji dio.)

 

Poslije slijedi poenta (zaključak) u kojoj je uvijek nešto zanimljivo, nešto što je nepoznato.  I OSNOVNA STILSKA KARAKTERISTIKA  anegdote jeste njezina NEDOREČENOST, njena PRIVLAČNA TAJANSTVENOST.

 

Da vidimo sada koje su to sve karakteristike anegdote:

Ispisati na tabli:

 

1. Anegdota je priča kratkog sadržaja u kojima je opisan neki događaj iz stvarnog života, koji se zaista dogodio ili se, pak, mogao dogoditi

2. U njoj se najčešće iznosi neki duhoviti sadržaj koji u sebi nosi neku misao, dosjetku

3.  U anegdotama se poslije uvoda ne navodi njihov srednji dio (šta se desilo u tom dijelu anegdote ostaje na nama da naslutimo ili izmaštamo)

4. Poenta anegdote se uvijek završava nekom poukom, zanimljivošću i uvijek na m kraj anegdote ostaje nedorečen (ne znamo šta se poslije zbilo: kada je nasrudin udario kadiju i pobjegao mi ne znamo šta se dalje zbilo: da li je kadija naredio da kazne Nasrudina, da li se možda sam kadija pokajao zbog svog postupka, šta se desilo kada se pisar vratio i da li se uopšte vratio itd. – svi ti mogući krajevi ostaju na nama da ih sami sebi predočimo.)

 

 

ZAVRŠNI DIO  (8 min):

 

U završnom dijelu časa  ponoviti najvažnije detalje o pojmu anegdote kao književne vrste, a zatim za kraj i opuštanje pročitati učenicima još nekoliko anegdota iz života poznatih ličnosti.

 

Anegdota četvrta:

 

Kada je Mark Tven, poznati američki pisac, u jednom američkom listu neko vrijeme uređivao rubriku Pitanja i odgovori, primio je tako jednom pismo u kome je pisalo sljedeće: «Čuo sam, poštovani uredniče, da riba, usljed fosfora koji sadrži, povoljno utiče na razvoj mudrosti. Da li mi možete dati savjet – koliko riba da pojedem?

Tven mu je već u sljedećem broju lista ovako odgovorio: «Mislim da bi, za vaše potrebe, bio dovoljan kit srednje veličine!»

 

(Nakon čitanja anegdote malo proanalizirazi sa učenicima formalno-stilsku organizaciju anegdote.)

 

Anegdota peta:

 

Žena poznatog engleskog pisca Džona Drajdena je mrzila knjige koje je njen muž neprestano čitao i jednom mu je prilikom rekla: «Željela bih biti knjiga, tako bi bar malo vremena posvetio i meni!»

A Džon joj je na to odgovorio: «Ja bih više volio da si kalendar.»

«A zašto?»

«Pa zato što se mijenja svake godine!»

 

(kratki osvrt)

 

Anegdota šesta:

 

Danski pisac, Ludvig Holberg se šetao po ulici. I iznenada ispred njega je stao neki mladić i rekao: «Ja se luđaku nikada ne sklonim!»

Ludvig ga pogleda na trenutak i mirnim glasom reče: «A ja se uvijek», i prođe sa strane.

 

(kratki osvrt)

 

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA:

 

Za domaći rad zadati da učenici napišu jednu ili više anegdota iz vlastitog života.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Ukupan broj posjeta 369944 visitors (589293 hits) na ovooj stranici
This website was created for free with Own-Free-Website.com. Would you also like to have your own website?
Sign up for free