PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT
Školska godina Razred: VI Datum: __________
Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost
Nastavna oblast/tema: Književnost
Nastavna jedinica: Anegdota (pojam)
Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b) OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................
Struktura 1. Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa novom građom
Tip časa 3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja
4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani čas
Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada
Nastavni objekti, 1. Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva ................
sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................
Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika
3. Metode zasnovane na riječima : monološke
dijaloške
rad sa knjigom
SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
UVODNI DIO (7 min):
U uvodnom dijelu ponoviti ukratko o književnim rodovima i vrstama.
Najaviti učenicima da će se upoznati sa jednom novom proznom književnom vrstom.
GLAVNI DIO (30 min):
Prije čitanja anegdote iz udžbenika, pročitati sljedećih nekoliko anegdota, ne govoreći im o čemu se radi:
Anegdota prva:
«Čuveni satiričar, dramski i prozni pisac, slavni Irac Džo Bernard Šo povjerio je jedanput mladom novinaru nekoliko podataka o svom budućem djelu, a zatim mu reče:
- Ispričat ću vam i sadržaj komedije koju sam upravo napisao. Evo ovako.
Prvi čin. Muž pita: «Da li me voliš?» Žena odgovara: «Obožavam te!»
Drugi čin. Muž pita: «Da li me voliš?» Žena odgovara: «Obožavam te!»
Treći čin. Muž pita: «Da li me voliš?» Žena odgovara: «Obožavam te!»
Zavjesa.
- Veoma interesantno! – uzviknu zbunjeni mladi novinar. – Ali, molim vas, uz izvinjenje što vas pitam, objasnite mi gdje vam je tu - zaplet?
- Zaplet?! – reče Šo. – Zaplet je u tome što u sva tri čina glumi jedna te ista žena, dok je u svakom od ta tri čina – drugi muškarac, drugi muž!
Anegdota druga:
Dva dana prije nego što su ugledali kopno, neki mornar reče Kolumbu:
- Ovo je užas. Lutamo po moru i nemamo pojma gdje je šta!
- Mi dobro znamo gdje je šta, ali ne znamo gdje smo mi!, odgovori Kolumbo.
Anegdota treća:
Poznatog njemačkog ljekara i bakteriologa Roberta Koha je neko htio poniziti u društvu pa mu je jednom prilikom rekao:
- Ah, a vi ste onaj veterinar?
Koh se snađe i odgovori:
- Da, jesam, a šta vas boli?
Nakon ovog motivacijskog dijela postaviti učenicima sljedećih nekoliko pitanja:
1. Šta mislite, u koji književni rod bismo mogli uvrstiti ove kratke «pričice» koje sam vam upravo pročitao? (OČEKIVANI ODGOVOR: u epiku, ili: u prozu.)
2. Po čemu to zaključujete? (Po formalnoj strukturi.)
3. Jesu li ove pričice duge ili kratke? (Kratke.)
4. Da li u njima ima nekih fantastičnih dijelova kao u bajkama? (Nema.)
5. Pa o čemu one govore? (One govore o nekim detaljima iz života ljudi koji su im se desili ili su se mogli desiti – dakle, o nekim stvarnim događajima.)
6. Da li su ove pričice u vama izazvale tužna ili vesela osjećanja koja navode na smijeh?
(OČEKIVANI ODGOVOR: vesela, duhovita)
OVO SU SVE BILE KRATKE PROZNE VRSTE KOJE SE ZOVU ANEGDOTE. ZNAČI DANAS SMO NAUČILI DA KNJIŽEVNI ROD EPIKA PORED ROMANA, PRIPOVJEDAKA, BAJKI, BASNI, ZAGONETAKA, POSLOVICA I DR. U SEBI SADRŽI I KNJIŽEVNU VRSTU KOJA SE ZOVE ANEGDOTA.
Otvorite sad vaše čitanke i na strani 76. ćete pronaći jednu anegdotu koja se zove Nasrudin i kadija.
Pročitati učenicima anegdotu, a zatim dopustiti i njima da jednom pročitaju u sebi sa razumijevanjem.
Dakle, ovo je jedna anegdota.
Ali – kako da razlikujemo anegdotu od, recimo kratke priče. Sad ćemo da vidimo koje su osnovne karakteristike anegdote kao književne vrste.
Prva osobenost anegdote, a to smo i na našim primjerima vidjeli, jeste da je ona veoma kratka, kraća i od kratke priče.
7. Šta bi bila druga osobina anegdote? Da li se u anegdoti iznosi neki sadržaj koji je duhovit i koji u sebi sadrži neku dosjetku, misao? (Sadrži. To bi, dakle, bila druga osobenost anegdote.)
U anegdotama nakon UVODNOG DIJELA slijedi SREDIŠNJI DIO, ali se on ne saopštava. (RAD NA TEKSTU: u anegdoti iz udžbenika odredite uvodni dio i mjesto gdje počinje središnji dio.)
Poslije slijedi poenta (zaključak) u kojoj je uvijek nešto zanimljivo, nešto što je nepoznato. I OSNOVNA STILSKA KARAKTERISTIKA anegdote jeste njezina NEDOREČENOST, njena PRIVLAČNA TAJANSTVENOST.
Da vidimo sada koje su to sve karakteristike anegdote:
Ispisati na tabli:
1. Anegdota je priča kratkog sadržaja u kojima je opisan neki događaj iz stvarnog života, koji se zaista dogodio ili se, pak, mogao dogoditi
2. U njoj se najčešće iznosi neki duhoviti sadržaj koji u sebi nosi neku misao, dosjetku
3. U anegdotama se poslije uvoda ne navodi njihov srednji dio (šta se desilo u tom dijelu anegdote ostaje na nama da naslutimo ili izmaštamo)
4. Poenta anegdote se uvijek završava nekom poukom, zanimljivošću i uvijek na m kraj anegdote ostaje nedorečen (ne znamo šta se poslije zbilo: kada je nasrudin udario kadiju i pobjegao mi ne znamo šta se dalje zbilo: da li je kadija naredio da kazne Nasrudina, da li se možda sam kadija pokajao zbog svog postupka, šta se desilo kada se pisar vratio i da li se uopšte vratio itd. – svi ti mogući krajevi ostaju na nama da ih sami sebi predočimo.)
ZAVRŠNI DIO (8 min):
U završnom dijelu časa ponoviti najvažnije detalje o pojmu anegdote kao književne vrste, a zatim za kraj i opuštanje pročitati učenicima još nekoliko anegdota iz života poznatih ličnosti.
Anegdota četvrta:
Kada je Mark Tven, poznati američki pisac, u jednom američkom listu neko vrijeme uređivao rubriku Pitanja i odgovori, primio je tako jednom pismo u kome je pisalo sljedeće: «Čuo sam, poštovani uredniče, da riba, usljed fosfora koji sadrži, povoljno utiče na razvoj mudrosti. Da li mi možete dati savjet – koliko riba da pojedem?
Tven mu je već u sljedećem broju lista ovako odgovorio: «Mislim da bi, za vaše potrebe, bio dovoljan kit srednje veličine!»
(Nakon čitanja anegdote malo proanalizirazi sa učenicima formalno-stilsku organizaciju anegdote.)
Anegdota peta:
Žena poznatog engleskog pisca Džona Drajdena je mrzila knjige koje je njen muž neprestano čitao i jednom mu je prilikom rekla: «Željela bih biti knjiga, tako bi bar malo vremena posvetio i meni!»
A Džon joj je na to odgovorio: «Ja bih više volio da si kalendar.»
«A zašto?»
«Pa zato što se mijenja svake godine!»
(kratki osvrt)
Anegdota šesta:
Danski pisac, Ludvig Holberg se šetao po ulici. I iznenada ispred njega je stao neki mladić i rekao: «Ja se luđaku nikada ne sklonim!»
Ludvig ga pogleda na trenutak i mirnim glasom reče: «A ja se uvijek», i prođe sa strane.
(kratki osvrt)
DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA:
Za domaći rad zadati da učenici napišu jednu ili više anegdota iz vlastitog života.